POČETNA SAVETOVANJA PROPISI SOFTVER NARUČIVANJE CENOVNIK KONTAKT LINKOVI

Zakonik trgovački iz 1860. godine


PRISTUPITE SVIM PREČIŠĆENIM TEKSTOVIMA PROPISA SA NAPOMENAMA I KOMENTARIMA
PREKO INTERMEX ONLINE PRAVNOG SISTEMA

INTERMEX ONLINE SISTEM je daleko najveći i najbrži na tržištu - sadrži preko pola miliona tekstova,  više od 200.000 prečišćenih tekstova propisa i propisa koji su prestali da važe,  iz svih glasila, KOMPLETAN OGLASNI DEO I JAVNE NABAVKE - SVIH JAVNIH NABAVKI, OBAVEŠTENJA O LIKVIDACIJI PRIVREDNIH DRUŠTAVA I STEČAJIMA, SUDSKIH OGLASA SUDOVA, PREUZIMANJA, LIKVIDACIJE, PROMENE LICA OVLAŠĆENIH ZA ZASTUPANJE, PONIŠTENJE UGOVORA itd., kompletnu aktuelnu SUDSKU PRAKSU iz svih zvaničnih Biltena sudova, preko 10.000 autorskih tekstova, više od 1000 knjiga u ORIGINALU, zbornike radova pravničkih udruženja, desetine hiljada tekstova mišljenja, objašnjenja i instrukcija nadležnih organa, hiljade gotovih modela akata i OBRAZACA, INTEGRISANE pomoćne ALATE i baze podataka – kalkulatore zateznih kamata i taksi, JAVNE SERVISE - Pretraga SUDSKIH PREDMETA, STEČAJI, DUŽNICI, AUTOMATSKI PORESKI KALENDAR SA OBRASCIMA, RSS FEED

ISPROBAJTE BESPLATNO INTERMEX ONLINE PRAVNI SISTEM >


 

 

MILOŠ OBRENOVIĆ PRVI

 

KNJAZ SRPSKI

 

sa saglasijem Soveta i na predloženje Narodne skupštine opredelili smo i opredeljujemo

 

 

 

ZAKONIK TRGOVAČKI

 

ZA

 

KNJAŽEVSTVO SRBIJU

___________________________

* Objavljen 26. januara 1860. godine.

 

 

 

GLAVA III.

 

O društvima trgovačkim i o pravilima za njih.

 

 

§ 22.

 

Zakon priznaje tri vida ortakluka trgovačkog:1 ortakluk javni (pod zajedničkim imenom), ortakluk mešoviti (komanditni) i ortakluk bezimeni (akcionarski).

 

1 - Građansko tekovinsko društvo je svako udruženje dva ili više lica u cilju postignuća kakve materijalne koristi. Osnovna pravila su u građanskom zakoniku, a ovde su isključivo pravila za trgovačka društva. Definicija tekovinskog društva je u § 723. građanskog zakonika: "Ugovor ortački biva onda, kad se dva ili više njih lica slože, da svoj trud, ili i stvari svoje ulože na to, da korist, koja se otuda dobije, među sobom dele".

 

    Trgovačko društvo je svako ono tekovinsko društvo, koje je sebi postavilo za zadatak, da eksploatacijom koje grane trgovine dođe do materijalne dobiti. - Akcionarska društva uvek su trgovačka društva, čl. 4. zak. o akc. društvima.

 

 

 

PRVI VID.

 

§ 23.

 

Ortakluk javni onaj je, koji sa ugovorom sastavljaju dva ili više lica nameravajućih da trguju pod zajedničkom firmom.1

 

Zajednička firma sastavljena je, ili iz imena sviju ortaka, ili iz imena jednog ili više njih s pridatkom "i društvo" (kompanija).

 

1 - Ako su u firmi ispisana imena svih ortaka, ne sme se dodati: "i društvo", jer onda isti čine prevaru, za koju odgovaraju ako docnije ne mogu izmiriti poverioce.

 

- O pravnoj prirodi javnog trgovačkog društva. Arhiv, 1907. god. III. 5. 6. str. 391.

 

 

§ 24.

 

Ortaci, trgujući pod zajedničkom firmom i u ugovoru ortakluka potpisani, odgovaraju jedan za sve i svi za jednoga celim svojim imanjem1 za sve obvezanosti ortakluka pod zajedničkom firmom učinjene.2

 

Samo onaj ortak, koji je u ortakluk stupio bez uloga i obvezao se da trud svoj u radnju položi, odgovara s onim što je u radnji stekao, ili što mu je za naknadu u ugovoru određeno.

 

1 - Jedan ortak može ugovoriti da odgovara izvesnim delom, npr. u granicama uloga, ali to važi samo prema ortacima a ne i prema trećim licima, prema kojima odgovara celim imanjem. Izuzetak je samo drugi odeljak § 24.

 

2 - Ortaci posebice ne mogu zajedničku firmu zadužiti bez naročitog ovlašćenja ili objave. Branič, 1898. god. IV. str. 122., vidi i VIII. 1903. godine.

 

- Objava ortaka o prenosu prava i obveza od jednog na drugoga ne škodi poveriocima njihovim i ako po § 303. građanskog zakonika nisu u roku od šest nedelja uložili protest (jer se u § 303. govori o prenosu na onoga koji nije dužnik, a ovde je ortak dužnik, i on svoju obvezu ne može da prenese na drugoga). Zb. Maks. I. str. 19.

 

- Solidarna obvezanost je samo ortaka prema trećim licima, a ne i između ortaka. Ortak, koji plati poveritelju ceo dug, od ostalih ortaka može tražiti samo delove duga, koji na njih padaju, a ne i svoj deo duga.

 

- Nov ortak, koji stupi u javan ortakluk, u toku njegovog rada prima na sebe ne samo buduće obveze, već i one koje je društvo pre njega učinilo, ako nije naročito drukčije ugovoreno i propisno objavljeno. Ako se sporazum ne objavi, onda prema trećim licima ne važi, a prema ortacima važi. - Ako ortak izađe iz društva, mora se objaviti, i tada odgovara za sve dotadanje dugove ortačke, inače odgovara i za sve buduće dugove ortaka. Ortaci imaju beneficium discusionis, t.j. imaju pravo zahtevati od poverioca, da se prvenstveno obrati za naplatu na samo društvo, pa tek po tom na njih lično. Beneficium divisionis, podele tražbe - nemaju.

 

Da bi se obveza smatrala za društvenu treba:

 

a) da ju je učinilo vlasno lice; i

 

b) da ju je učinilo za račun društva. - Kad god se obveza potpiše imenom firme smatra se da je društvena (§ 24.), i ortaci nemaju prava dokazivati protivno, sem ako je poverilac znao za mala fides onoga koji je društvo obvezao. Da li postoji mala fides, pitanje je faktičko, i sud ga ceni prema okolnostima. Ako je obveza učinjena za račun društva, no pod ličnim imenom delovođe ili ortaka, poverilac može dokazivati obvezu društva, a ista se utvrđuje prema okolnostima pod kojima je obveza primljena.

 

 

DRUGI VID.

 

§ 25.

 

Ortakluk mešoviti1 sastavlja se iz jednog ili više ortaka objavljenih,2 koji odgovaraju jedan za sve i svi za jednog, i jednog ili više ortaka neobjavljenih, koji su samo kapital uložili i koji se zovu komanditori.3 Ovaj ortakluk trguje pod zajedničkim imenom, koje mora biti sastavljeno iz jednog ili više imena ortaka javnih zajednički obvezanih.

 

1 - Komanditori.

 

2 - Komplementari.

 

3 - Komanditori ne moraju biti trgovci i samo po tome što su komanditori oni nisu trgovci, ako to inače nisu.

 

§ 26.

 

Ako ima više objavljenih zajednički odgovarajućih ortaka, pa bilo da oni upravljaju i potpisuju svi ili samo jedan od njih za sve, onda je takav ortakluk, smatrajući na njih, javni, a smatrajući na komanditore, kao proste uložitelje kapitala,1 mešoviti.

 

1 - Komanditori mogu kao ulog dati ili novac ili kakvu stvar, a nikako rad ili svoj kredit.

 

 

§ 27.

 

Ime komanditora ne može se za firmu upotrebiti.1

 

1 - Kad istupi komanditor iz komanditnog društva, nije potrebna nova prijava firme postojećeg starog društva kao javnog ortakluka. Branič, 1898. XVII. str. 619. (strano zakonodavstvo).

 

 

§ 28.

 

Komanditor odgovara za štete samo u onoliko koliko je po ugovoru dužan uložiti.1

 

1 - Komanditora može biti običnih, kad njihov kapital nije podeljen na akcije, i komanditora akcionara, kad je njihov ulog predstavljen u akcijama. Prvi ne mogu bez pristanka ostalih ortaka iz ortakluka istupiti kad hoće, i svoje mesto ustupiti drugome kome hoće, a drugi to mogu kad hoće učiniti prenosom akcija na drugoga. Prema tome i društva se dele na: prosta komanditna društva i komanditna društva na akcije (v. § 39).

 

 

§ 29.

 

Komanditor ne sme upravljati ortačkim poslom i za isti ne može ni kao punomoćnik upotrebljen biti.1

 

1 - ali može biti u službi društva kao kalfa, knjigovođa, kasir i t. d., u opšte u kakvom potčinjenom položaju. Komanditor može sa društvom vršiti izvesne poslove kao svako treće lice, npr. kupiti od društva, prodati istom društvu i t. d. On može biti i društveni komisionar, jer vrši društveni posao u svoje ime.

 

 

§ 30.

 

Ako komanditor propisu predidućih §-a protivno postupi, postaje, kao i objavljeni ortak, odgovoran za sve obvezanosti i dugove ortakluka.

 

 

TREĆI VID.*

_________________________

* §§ 31-38., zaključno, 41. i 44. ukinuti su Zakonom o akcionarskim društvima od 10. decembra 1896. godine.

 

 

 

§ 31

 

Društvo bezimeno (akcionarsko) ne postoji pod zajedničkim imenom, niti je označeno imenom ma kog učesnika, nego mu se daje ime po predmetu preduzeća.

 

 

§ 32.

 

Njim upravljaju rukovatelji za vreme izabrani, koji se mogu otpustiti i drugima zameniti. Rukovatelji ovi mogu biti učesnici društva, a mogu ne biti, mogu s platom i bez ove društvo služiti.

 

 

§ 33.

 

Rukovatelji odgovaraju samo za izvršenje preporučenog im posla, koji su na sebe primili, a ako su u isto vreme i učesnici, onda pored toga odgovaraju kao učesnici.

 

 

§ 34.

 

Učesnici ovog društva odgovaraju za štete društvene samo sa svojim ulogom.

 

 

§ 35.

 

Kapital bezimenog društva deli se na akcije, a one mogu se na razdeljke jednake vrednosti deliti.

 

 

§ 36.

 

Akcije mogu se izdavati tako, da glase i na pokazatelja, u kom slučaju one se ustupaju predajom iz ruke u ruku.

 

 

§ 37.

 

Pravo sopstvenosti akcija može se dokazati i upisivanjem u knjige društva. Prenašanje posle biva kad se gospodar akcije pismeno izjasni da akciju svoju na drugoga prenosi, koje se posle u knjigu zavede.

 

 

§ 38.

 

Bezimeno društvo može se u Srbiji ustanoviti samo sa znanjem Ministarstva Finansija, koje će najpre program ovakvog društva a docnije i statute njegove razmotriti, pa to odobriti ili ne odobriti.

 

 

§ 39.

 

I kapital mešovitog ortakluka može se na akcije razdeliti bez povrede ostalih za ovo društvo propisanih pravila.

 

 

§ 40.

 

Ugovori ortakluka javnog i mešovitog1 moraju biti pismeni, a ugovaračima stoji na volji pred sudom potvrditi ih ili ne potvrditi, no kad nisu sudom potvrđeni, mora od njih biti onoliko komada, koliko je ugovarača. Svi ti komadi moraju biti ravnoglasni i u svakom od njih mora se izrekom kazati, koliko ih ima takvih.

 

1 - Ugovor mešovitog ortakluka mora se načiniti u onoliko primeraka koliko ima ortaka: objavljenih i komanditora.

 

 

§ 41.

 

No ugovori bezimenog društva moraju biti sudom potvrđeni, a sud ih ne sme potvrditi, ako nije prethodilo odobrenje dotičnog ministarstva.

 

 

§ 42.

 

U ugovoru o ortakluku treba naznačiti sve što se ugovara, jer se sa svedocima ne može dokazivati ni da je što drukčije ugovoreno, no što je u ugovoru, ni da je pored toga još što uglavljeno.1

 

1 - Šta će biti, ako ugovarači nemaju pismenog ugovora, - propustili su ga načiniti? Jedni naučari vele, da usmeni ugovor ne vredi ništa, i da se smatra kao da nije ni zaključen. Drugi pak vele, da ugovora ima, da je pismeno potrebno radi dokaza, da se isti ugovor ne može dokazivati svedocima, ali glavnom zakletvom i priznanjem da se može dokazivati. Istina, taj ugovor usmeni, kao neobjavljen, ne važi između ortaka, ali ga treća lica, po poslednjoj alineji § 43., mogu na gornji način dokazivati.

 

 

§ 43.

 

Navodi ugovora o ortakluku javnom i mešovitom moraju biti objavljeni1 po načinu2 propisanom u § 5.3

 

U tim navodima treba da je naznačeno: ime i prezime, prebivalište i kačestvo* ortaka, izuzimajući komanditore; dalje trgovačka firma ortakluka, imena onih ortaka, kojima je povereno da poslovima upravljaju i u ime ortakluka potpisuju,4 komanditni kapital dati ili obećani ili na akcije (§ 39.) podeljeni, vreme kad će ortakluk početi raditi i rok kad će prestati, i najposle mora se datum označiti.

 

Ako ovi propisi o obznani ne budu ispunjeni, ugovor će se smatrati za nevažeći u smotrenju ortaka; no prema trećima, koji bi s društvom kakvu radnju imali, ne mogu se ortaci pozivati na to nevaženje ugovora.5

 

1 - Kad moraju biti objavljeni? - Zakonodavac ne kaže; ali prema prirodi same stvari - što pre, a najdalje pre nego što se pristupi radu. Izmene u ugovoru valja objaviti pre nego što se iste imaju primeniti.

 

2 - Podnosi se sudu kao i proglas o firmi, i sud ga po potvrdi lepi na svoj dom, a jedan primerak se štampa u zvaničnim novinama. Ta se objava čini kako kod suda gde je glavna radnja, tako i kod suda gde su filijali.

 

3 - Pri ortakluku koji nije sudski objavljen, poverilac, da bi u vezi održao ostale ortake, potrebno je da dokaže: da je on ortak, koji je ispravu izdao i ostale ortake potpisao, imao ovlašćenja u smislu § 613. građanskog zakonika, ili da dokaže ugovor njihov o ortakluku u smislu § 40. trgovačkog zakona, čime se po § 43. trgovačkog zakona javni ortakluk jedino dokazuje. Zb. Maks. III. str. 157. (O. S. K. S. od 19. marta 1886. god. Br. 514).

 

4 - i samo oni mogu u ime društva zaključivati ugovore i u opšte stupati u pravne odnose sa trećim licima. Kao društvene obveze smatraju se samo one koje takav drug bude primio u ime društva.

 

5 - Sve ovo važi i za izmene, koje se docnije u ugovoru budu učinile - v. § 45.

 

Odnosno te nevažnosti ugovora o kojoj je reč u poslednjem odeljku § 43. vredi sledeće: 1. na nevažnost neobjavljenog ugovora može se pozivati protiv ortaka svako treće lice, koje je sa neobjavljenim ortakom izvršilo kakav posao, ili je inače interesovano da pobije vrednost tom ugovoru, i ako je lično bilo upoznato sa sadržinom ugovora. Treća lica su: društveni poverioci, lični poverioci svakog ortaka, društveni dužnici, lični dužnik koga ortaka. - 2. na nevažnost neobjavljenog trgovačkog ugovora ne mogu se pozivati ortaci prema trećim licima. - 3. jedan prema drugom ortaci se mogu pozivati na nevažnost ugovora neobjavljenog. Jer kad sud po traženju jednog ortaka poništi neobjavljeni ugovor, nastaje prestanak društva, i ortakluk, koji je do dana uništaja faktički postojao, likvidira se prema odredbama ortačkog ugovora. Dakle, pretpostavlja se da je ugovor do dana uništaja pravno postojao, a od toga dana da je sasvim prestao postojati.

 

- O objavljivanju ugovora trgovačkog društva i o posledicama neispunjenja propisa o obznani §§ 43-45. trgovačkog zakona; od Đorđa Ž. Đorđevića. Branič, 1887. g. str. 151, 212, 248.

_________________________

* Zanimanje, funkcije (prim, ur.)

 

 

§ 44.

 

Bezimeno (akcionarsko) društvo pak dužno je kako odobrenje Ministarstva Finansija, tako i statute i pravila svoja obznaniti.

 

 

§ 45.

 

Ortaci mogu i po istečenju ugovorenoga roka svoju radnju produžiti, ako se svi na to saglase, no ovo se mora po više naloženim propisima za postanak društva obznaniti, kao što se obznaniti mora i kad bi ortakluk prestao pre, nego što je ugovoreni rok istekao, ili bi se promena o ortačkoj firmi učinila, ili se izlazak kog ortaka dogodio, i sve nove pogodbe.1

 

Pomenuti propisi o obznani moraju se nabljudavati, jer ako bi društvo nastavilo po njima postupati, i treći bi, kome docnije promene nisu poznate, s njim što radio, njemu stoji na volji tražiti svoje pravo prema društvu ili po pređašnjem njegovom ustrojstvu, ili po docnije izmenjenome a neobjavljenom.2

 

1 - Međusobne odnose ortaka trgovački zakonik ne reguliše, i za to za njih važe §§ 727 do 749. građanskog zakonika.

 

2 - Npr. uzet nov delovođa a stari otpušten, no to nije objavljeno, pa se kakav posao uradi sa starim delovođom.

 

 

§ 46.

 

Osim ova tri vida ortačkih društava može biti ortakluk i za počesne špekulacije.

 

 

§ 47.

 

Ovakvi ortakluci mogu se zaključiti za jedan ili više obrtaja kakve trgovačke radnje. Oni postaju onako, kako se dotični saučesnici pogode.1

 

1 - Društvo za počesne špekulacije nije pravno lice (kao što je javno i komanditno društvo), koje bi pravno postojalo kao zasebna celina odvojena od ličnosti članova društva. Zbog toga isto i nema svoje ime (firmu). Kao "društvo" ono postoji samo za svoje članove a ne i za treća lica. Za sva treća lica s pravnog gledišta društvo je potpuno skriveno. U njemu samo jedan određeni član za račun društva trguje, ali uvek u svoje ime, a nikad u ime društva, pošto isto za treća lica ima da ostane u tajnosti. - Što se tiče njihovih međusobnih odnosa: član, koji u ime društva trguje ima dužnost da svakom članu u smislu ugovora izda njegov deo u dobiti; svi pak ostali članovi dužni su da podnesu i svoj deo u šteti. Ulozi koje članovi daju ne čine neku društvenu glavnicu, jer društvo nije pravno lice te i nema svoje imovine. Ti se ulozi smatraju kao isključiva imovina onoga člana kome su dati, a ostali članovi prema njemu pojavljuju se kao njegovi poverioci. - Društvo za počesne špekulacije sklapa se sa zadatkom da izvrši jednu ili više unapred određenih trgovačkih operacija n. pr. da se zajednički izvrši kakva liferacija; da se na nekom vašaru za zajednički račun kupi ili proda stoka, hrana ili što drugo, kako bi se izbegla međusobna konkurencija, i posle po izvesnoj srazmeri stoka, hrana i dr. podelila; da se za vojsku liferuje hrana, drvo i dr., da se o zajedničkom trošku izda kakvo delo, pri čemu se samo jedan pojavljuje kao liferant, izdavač i t. d.

 

Članovi ovog društva mogu se pogoditi da izvesni od njih za društvene obveze odgovaraju u granicama svoga uloga. Ako u tom pogledu nisu ništa ugovorili, onda se šteta između njih deli po meri njihovog uloga (§ 742. Gr. zak.).

 

 

§ 48.

 

Po izuzeću od pravila za druga trgovačka društva propisanih, ortakluk za počesne špekulacije može se vođenim knjigama ili korespondencijama ili sa svedocima dokazivati, kao što takvi ortakluk ne podleže ni drugim propisima u smotrenju forme za ostale ortakluke.1

 

1 - Ovo se društvo ne mora objavljivati u smislu § 43. trg. zakonika.

 

 

§ 49.

 

Kad jedan ortak umre, ortakluk po pravilu prestaje,1 ako nije drukčije ugovoreno. Ako ortakluk u takvom slučaju prestaje, naslednici su dužni račune trgovine tičući se u red dovesti, po glasu postojećeg ugovora i shodno gore izloženim propisima.

 

1 - Uzroci za prestanak ortakluka izloženi su u grad. zakoniku i oni vrede i ovde, a to su: a) kad se društveni cilj izvrši; b) kad nastane nemogućnost da se ortački posao vrši; v) kad sva ortačka glavnica propadne; g) kad proteče vreme određeno za trajanje društva; d) kad umre koji ortak, đ) kad se ortaci na to saglase; e) kad društvo padne pod stečaj; ž) kad ko od ortaka ne bi ispunjavao ugovorne uslove; z) kad koji od ortaka padne pod stečaj; i) kad ko od ortaka dođe pod starateljstvo, ili je, osuđen za zločin, izgubio građansku čast; i j) kad iz ortakluka istupi koji ortak.

 

 

 

INTERMEX ONLINE
KLIKNITE da se ulogujete!

ISPROBAJTE BESPLATNO!


ARHIVA VESTI

Sankt Peterburg se od 30. oktobra zatvara na sedam dana

KALKULATORI KAMATA
Izračunajte kamatu
VISOKA ŠKOLA ZA PREDUZETNIŠTVO – EKONOMIJA – MENADŽMENT - BEZBEDNOST

ONLINE TEHNIČKA PODRŠKA
INTERMEX NEWSLETTER

Propisi i teme iz oblasti prava - mailing listaUkoliko želite da budete redovno obaveštavani o aktuelnim propisima, temama iz oblasti prava, novim izdanjima i proizvodima Intermexa prijavite se na mailing listu.

Vaša email adresa:

Prijava Odjava  
PROPISI NA ENGLESKOM

Tekstovi važećih zakona
na engleskom jeziku

PRAVNI INFORMATOR

Pročitajte u NOVOM
broju Pravnog informatora

za februar 2024.

SRETENJSKI USTAV

Ustav Knjažestva Srbije (1835) 


ZAŠTITA PRAVA

Odluka Ustavnog suda po ustavnoj žalbi, kao delotvorni pravni lek – stav Evropskog suda za ljudska prava


IZBORI

Rezultati izbora za narodne poslanike


SUDSKA PRAKSA – USTAVNI SUD

 Rehabilitacija i „Ratni profiter“


RADNO

Da li je pravno moguć raskid sporazumnog prestanka radnog odnosa


SUDSKA PRAKSA

Radno pravo


PROSVETA

Unapređene procedure postupanja u kriznim situacijama u obrazovnim institucijama


DRŽAVNI SLUŽBENICI

Centralna kadrovska evidencija


SUDSKA PRAKSA – UPRAVNI SUD

Državni službenici – Radnopravni odnosi


FINANSIJE

Finansijski izveštaj za 2023 – Dostupna aplikacija


MIŠLJENJE MINISTARSTVA

Finansijski sistem – Računovodstvo – Knjiženje dokumenata u računovodstvenoj evidenciji


FINANSIJE

PDV – Rok za podnošenje PPPDV


MIŠLJENJA MINISTARSTVA

PDV


PRIVREDNO

Evidencija obveznika


PRIVREDNO

Prinudna likvidacija


PRIVREDNO

Osnivanje privrednih društava - EXPO BELGRADE 2027


ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE

Registracija pripejd korisnika


IZMENE ZAKONA

Stranci i zapošljavanje stranaca – 1. februar 2024. – Početak primene nekih odredbi


BILI SMO PRISUTNI

Savetovanja na kojima smo učestvovali
kao generalni pokrovitelj ili sponzor
(izaberite godinu)