POČETNA SAVETOVANJA PROPISI SOFTVER NARUČIVANJE CENOVNIK KONTAKT LINKOVI

Zakon o krivičnim delima protiv naroda i države


PRISTUPITE SVIM PREČIŠĆENIM TEKSTOVIMA PROPISA SA NAPOMENAMA I KOMENTARIMA
PREKO INTERMEX ONLINE PRAVNOG SISTEMA

INTERMEX ONLINE SISTEM je daleko najveći i najbrži na tržištu - sadrži preko pola miliona tekstova,  više od 200.000 prečišćenih tekstova propisa i propisa koji su prestali da važe,  iz svih glasila, KOMPLETAN OGLASNI DEO I JAVNE NABAVKE - SVIH JAVNIH NABAVKI, OBAVEŠTENJA O LIKVIDACIJI PRIVREDNIH DRUŠTAVA I STEČAJIMA, SUDSKIH OGLASA SUDOVA, PREUZIMANJA, LIKVIDACIJE, PROMENE LICA OVLAŠĆENIH ZA ZASTUPANJE, PONIŠTENJE UGOVORA itd., kompletnu aktuelnu SUDSKU PRAKSU iz svih zvaničnih Biltena sudova, preko 10.000 autorskih tekstova, više od 1000 knjiga u ORIGINALU, zbornike radova pravničkih udruženja, desetine hiljada tekstova mišljenja, objašnjenja i instrukcija nadležnih organa, hiljade gotovih modela akata i OBRAZACA, INTEGRISANE pomoćne ALATE i baze podataka – kalkulatore zateznih kamata i taksi, JAVNE SERVISE - Pretraga SUDSKIH PREDMETA, STEČAJI, DUŽNICI, AUTOMATSKI PORESKI KALENDAR SA OBRASCIMA, RSS FEED

ISPROBAJTE BESPLATNO INTERMEX ONLINE PRAVNI SISTEM >


"Službeni list FNRJ", br. 59/46, 106/47, 110/47

 

 

 

U K A Z

 

Na osnovu člana 74 tač. 6 i člana 136 Ustava Prezidijum Narodne skupštine FNRJ proglašuje Zakon o potvrdi i izmenama i dopunama Zakona o krivičnim delima protiv naroda i države od 15 avgusta 1945 godine, koji su na osnovu ovlašćenja iz člana 136 Ustava doneli zakonodavni odbori Saveznog veća i Veće naroda Narodne skupštine FNRJ, a koji glasi:

 

 

 

Z A K O N

 

O POTVRDI I IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KRIVIČNIM DELIMA PROTIV NARODA I DRŽAVE OD 15 AVGUSTA 1945 GODINE

 

 

Zakon o krivičnim delima protiv naroda i države od 15 avgusta 1946 godine potvrđuje se sa izmenama i dopunama, navedenim u ovom zakonu, tako da njegov izmenjen i prečišćen tekst glasi:

 

 

 

 

Z A K O N

 

O KRIVIČNIM DELIMA PROTIV NARODA I DRŽAVE

 

 

Član 1

 

Do donošenja i stupanja na snagu krivičnog zakona krivična dela protiv naroda i države sudiće se i kažnjavati po ovom zakonu.

 

 

Član 2

 

Kao krivično delo protiv naroda i države smatra se svaka radnja kojom se ide za tim da se putem nasilja obori ili ugrozi postojeće državno uređenje Federativne Narodne Republike Jugoslavije, ili da se ugrozi njena spoljna sigurnost ili osnovne demokratske, političke, nacionalne i ekonomske tekovine oslobodilačkog rata: federativno uređenje države, ravnopravnost i bratstvo jugoslovenskih naroda i narodna vlast.

 

Kao krivično delo po ovom zakonu smatra se, pod uslovom uzajamnosti, i svaka radnja iz prethodnog stava koja je uperena protiv sigurnosti drugih država sa kojima Federativna Narodna Republika Jugoslavija ima ugovor o savezu, prijateljstvu i saradnji.

 

 

Član 3

 

Kao učinilac krivičnog dela iz člana 2 ovog zakona smatraće se naročito:

 

1) ko preduzme kakvu radnju koja ide za tim da se silom zbace vrhovni organi državne vlasti i uprave Federativne Narodne Republike Jugoslavije i pojedinih narodnih republika, autonomnih pokrajina i oblasti ili lokalni organi državne vlasti;

 

2) ko izvrši dela kojima se nanosi šteta vojnoj snazi, odbranbenoj sposobnosti ili ekonomskoj moći države ili se ugrožava njena nezavisnost ili nepovredljivost njene teritorije;

 

3) ko izvrši ratni zločin, tj. ko u vreme rata ili neprijateljske okupacije radi kao pokretač, organizator, naredbodavac, pomagač ili neposredni izvršilac ubistava, osuđivanja na smrtne kazne i njihovog izvršavanja, hapšenja, mučenja, prisilnog iseljavanja ili odvođenja u koncentracione logore, u internaciju i na prisilni rad stanovništva Jugoslavije; ko vrši namerno izgladnjivanje stanovništva, prinudno odnarođivanje, prinudnu mobilizaciju, odvođenje u prostituciju, silovanje, prisilno prevođenje u drugu veru; ko pod istim uslovima vrši potkazivanja koja imaju za rezultat u ovoj tački navedene mere terora i prisiljavanja ili ko pod istim okolnostima naređuje ili vrši paljevine, uništavanja ili pljačku javne ili privatne imovine; ko postane funkcioner terorističkog aparata i policijskih formacija neprijatelja ili službenik njegovih zatvora, koncentracionih ili radnih logora, ili nečovečno postupa s jugoslovenskim državljanima i ratnim zarobljenicima, ili ko izvrši neko drugo delo koje pretstavlja ratni zločin;

 

4) ko u vreme rata organizuje ili vrbuje druge da stupe ili sam stupi u naoružane vojničke ili policijske formacije sastavljene od jugoslovenskih državljana u cilju pomaganja neprijatelja ili zajedničke borbe s njim protiv svoje Otadžbine, ili u tu svrhu primi od neprijatelja ili druge strane sile oružje, ili se pokorava njihovim naredbama;

 

5) ko u vreme rata koji se vodi protiv Federativne Narodne Republike Jugoslavije ili njenih saveznika primi službu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama, ili učestvuje u ratu kao borac protiv svoje Otadžbine ili njenih saveznika, ili bilo čime pomaže stranu državu koja se nalazi u ratu s Federativnom Narodnom Republikom Jugoslavijom;

 

6) ko u vreme rata ili, neprijateljske okupacije stupi u političku saradnju s neprijateljem, ili se stavi u njegovu službu i pomaže ga u sprovođenju rekvizicije, oduzimanju hrane i drugih dobara ili u sprovođenju bilo kakvih prisilnih mera prema stanovništvu Federativne Narodne Republike Jugoslavije:

 

7) ko organizuje oružanu pobunu ili učestvuje u njoj ili organizuje ili pomaže da se organizuju oružane bande ili njihovo ubacivanje na teritoriju države u cilju vršenja dela iz čl. 2 ovog zakona, ili ko stupi u grupu organizovanu ili naoružanu za vršenje takvih dela;

 

8) ko u zemlji ili van nje organizuje udruženje koje ima za cilj vršenje zločina iz čl. 2 ovoga zakona ili udruženje s fašističkim ciljevima protiv ustavnog poretka u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji, ili ko postane član takvog udruženja ili ga na bilo koji način pomaže;

 

9) državljanin FNRJ koji potstiče bilo koju stranu državu na rat protiv svoje Otadžbine ili na oružanu intervenciju, na ekonomski rat, na zaplenu imovine Federativne Narodne Republike Jugoslavije ili njenih državljana, na prekid diplomatskih odnosa, ili na raskidanje međunarodnih ugovora s njom, ili na mešanje u njene unutrašnje poslove;

 

10) ko vrši špijunažu, tj. ko podatke i dokumente koji po svojoj sadržini pretstavljaju naročito čuvanu vojnu ili drugu državnu tajnu preda stranoj državi ili bilo kojoj organizaciji, udruženju ili bilo kojem nepozvanom licu, ili ko u cilju da ih ovima preda takve podatke krade ili prikuplja;

 

11) ko u vreme rata preduzme takvu radnju kojom se ide na to da odbranbeni objekti ili položaji ili bilo kakva sredstva za vođenje rata ili druge ratne potrebe dođu u ruke neprijatelja, da se unište ili učine neupotrebljivim ili poremeti njihova namena, da Jugoslovenska armija ili vojske savezničkih zemalja ili pojedini vojnici padnu neprijatelju u ruke ili da vojna preduzeća ili vojne mere budu ometane ili dovedene u opasnost;

 

12) ko liši života vojno lice ili pretstavnika ili službenika državnih organa prilikom ili povodom vršenja njegove službene dužnosti ili takva ista lica savezničkih ili prijateljskih država.

 

13) ko u cilju navedenom u čl. 2 ovog zakona rušenjem, paljenjem ili drugim sredstvom razori ili ošteti saobraćajna postrojenja ili druge javne veze, vodovod, javna skladišta i uopšte javnu imovinu;

 

14) ko pomaže na bilo koji način lica, koja su odmetnula od vlasti, naoružane bande ili slične organizacije ili njihove aktivne članove, i daje im sklonište, dostavlja im, krije ili prevozi oružje, hranu, materijal, novac i drugo, služi im za održavanje veze i čini druge usluge, ili ometa državne organe u njihovom otkrivanju i hvatanju.

 

 

Član 3a

 

Kao učinilac krivičnog dela protiv naroda i države kazniće se i onaj ko je do dana kapitulacije jugoslovenske vlade 1941 godine koristeći svoj rukovodeći položaj u državnom aparatu ili inače svoj uticajni položaj radi održavanja nenarodnog i protivdemokratskog poretka ili širenja fašističkih ideja, izvršio radnju koja je slabila odbranbenu snagu zemlje usled čega su bili ugroženi mir, nezavisnost i nacionalna sloboda naroda Jugoslavije, kao i onaj ko je u istom cilju, služeći državnom aparatu kao službenik ili u drugom svojstvu, naređivao, sprovodio ili vršio ubistva, mučenja, zlostavljanja ili druga nasilja i progone građana.

 

 

Član 4.

 

Dela iz čl. 3 ovog zakona, izuzev dela iz tač. 14 i iz čl. 3a, kazniće se lišenjem slobode sa prinudnim radom najmanje 3 godine, konfiskacijom imovine i gubitkom političih i pojedinih građanskih prava, a pri postojanju naročito otežavajućih okolnosti smrtnom kaznom.

 

Za ona dela iz člana 3 ovog zakona koja su izvršena za vreme rata ili ratne opasnosti, izuzev dela iz tač. 14, kazna lišenja slobode s prinudnim radom ne može biti manja od 5 godina.

 

Kaznama propisanim prethodnim stavovima kazniće se i ostala dela iz čl. 2 ovog zakona, ukoliko za pojedina od tih dela ovim zakonom nije propisana koja druga kazna.

 

Dela iz čl. 3  tač. 14. ovog zakona kazniće se lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje jednu godinu, a ako su izvršena za vreme rata ili ratne opasnosti ta kazna ne može biti manja od 3 godine.

 

Sva dela iz čl. 2 ovog zakona povlače pritvor. Ne povlače pritvor dela čl. 8 stava 1 i člana 9 stav 4 poslednja rečenica ovog zakona.

 

 

Član 5

 

Ako je učinilac krivičnoga dela iz čl. 2 ovog zakona pobegao iz zemlje s neprijateljem ili u inostravstvu radi na ostvarenju istih krivičnih dela, kazniće se pored kazne propisane u čl. 4 ovog zakona i gubitkom državljanstva.

 

 

Član 6

 

Članovi i pomagači organizacija obrazovanih u cilju vršenja zločina iz čl. 2 ovog zakona kazniće se pri postojanju olakšavajućih okolnosti lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje 6 meseci.

 

Član organizacije iz tač. 7 i 8 čl. 3 ovoga zakona, koji se svojevoljno preda vlastima ili otkrije organizaciju i saopšti o njoj važne činjenice pre nego što on ili organizacija izvrše neko delo kažnjivo po ovom zakonu, oslobodiće se krivične odgovornosti. U slučaju da je delo izvršeno kazniće se najnižom kaznom predviđenom za to delo.

 

 

Član 7

 

Za tešku telesnu povredu lica navedenih u tač. 12 čl. 3 ovog zakona izvršenu pri okolnostima predviđenim za delo ubistva, izvršilac će se kazniti lišenjem slobode s prinudnim radom.

 

 

Član 8

 

Lice koje je znalo za pripremu ili za izvršenje kojeg krivičnog dela iz čl. 1 ovog zakona, a o tome nije izvestilo državne organe kazniće se prinudnim radom bez lišenja slobode najmanje godinu dana.

 

Vojno lice koje je znalo za pripremu ili izvršenje dela izdaje ili špijunaže (čl. 3 tač. 1, 2 i 10 ovog zakona), a o tome nije izvestilo državne organe, kazniće se lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje dve godlne.

 

 

Član 9

 

Propaganda ili agitacija koja sadrži poziv na nasilno obaranje postojećeg državnog uređenja kazniće se lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje godinu dana.

 

Ako je delo izvršeno putem štampe ili radija, to će se uzeti kao otežavajuća okolnost.

 

Ako radnje iz st. 1 i 2 ovog člana izazovu teže posledice ili se izvrše za vreme rata ili u mestima pod vojnom upravom kazniće se prema čl. 4 st. 1 odnosno st. 2 ovog zakona.

 

Vlasnici štamparija odnosno za štampariju odgovorna lica, koja otšampaju spise ili stvari koje sadrže propagandu ili agitaciju u cilju navedenom u stavu 1 ovog zakona kazniće se lišenjem slobode, a u slučaju da je delo izvršeno iz nehata novčanom kaznom.

 

 

Član 10

 

Lica koja za vreme rata privredno sarađuju s neprijateljem odnosno okupatorom, tj. koja svoja industrijska, trgovačka, transportna ili druga preduzeća ili svoju stručnu spremu stave na raspoloženje neprijatelju za ciljeve proizvodnje odnosno sama proizvede predmete koji jačaju ekonomsku snagu i ratni potencijal neprijatelja, ili njihova saradnja s neprijatenjem sadrži naročito teške oblike eksploatacije i pritiska na radnike uz pomoć okupatorskih vlasti, kazniće se lišenjem slobode s prinudnim radom do 10 godina i konfiskacijom imovine.

 

Ako preduzeće pripada pravnom licu, izreći će se kazna konfiskacije njegove imovine, a ujedno će se po prethodnom stavu kazniti pored izvršioca i članovi upravnih organa pravnog lica ili njegovi punomoćnici ili službenici koji upravljaju njegovim poslovanjem, ukoliko ne dokažu da je delo učinjeno i pored njihovog protivljenja ili bez njihovog znanja ili naknadnog odobrenja.

 

Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i onaj član nadzornog organa pravnog lica koji je učestvovao u donošenju odluke iz koje proističe privredna saradnja s neprijateljem.

 

 

Član 11

 

Predaja ili krađa ili prikupljanje ekonomskih podataka koji po svojoj sadržini ne pretstavljaju naročito čuvanu tajnu, ali po izričnoj zabrani zakona ili po naređenju rukovodećih privrednih organa ne podleže objavljivanju, u cilju predaje uz nagradu ili bez nagrade stranim državama, neprijateljskim ili fašističkim organizacijama ili nepozvanim licima, kazniće se lišenjem slobode od 3 meseca do 3 godine.

 

 

Član 12

 

Pokušaj dela predviđenih ovim zakonom kazniće se kao izvršeno krivično delo.

 

Za krivična dela iz ovog zakona mogu se, i gde nije naročito predviđeno, izreći uz glavnu kaznu i druge sporedne kazne po Zakonu o vrstama kazni.

 

 

Član 13

 

Krivična dela iz ovog zakona sude u prvom stepenu okružni sudovi, osim u slučajevima za koje su na osnovu posebnih propisa nadležni vojni sudovi.

 

U naročito važnim slučajevima sudiće u prvom i poslednjem stepenu za krivična dela iz čl. 2 ovog zakona vrhovni sudovi narodnih republika po predlogu javnog tužioca republike; ako je takvo delo od opšteg državnog značaja, sudiće Vrhovni sud FNRJ na predlog Javnog tužioca FNRJ, odnosno Vrhovni sud Jugoslovenske armije na predlog vojnog tužioca Jugoslovenske armije.

 

 

Član 14

 

Saslušanje osumnjičenog u pripremnom postupku i prisustvo optuženog na glavnom pretresu zbog krivičnih dela po ovom zakonu obavezno je, osim kad se optuženi krije ili je pobegao iz zemlje ili u inostranstvu radi na ostvarivanju krivičnih dela iz ovog zakona.

 

Pretres bez prisustva optuženog može se održati još i u slučaju kada se optuženi izjasni da na to pristaje.

 

Otsutnom osumnjičeniku postaviće se branilac još u pripremnom postupku.

 

 

Član 15

 

Na presude sudova prvog stepena, izuzev slučajeva iz stava 2 člana 13 ovog zakona, ima mesta žalbi u roku od 8 dana sudu višeg stepena, čija je odluka pravosnažna.

 

 

Član 16

 

Krivična dela iz ovoga zakona i izvršenje presuda izrečenih po tim delima ne zastarevaju.

 

 

Član 17

 

Postupak o delima iz ovoga zakona je hitan.

 

 

Član 18

 

Krivična dela predviđena ovim zakonom koja su izvršena pre njegovog stupanja na snagu, a po kojima još nije izrečena pravosnažna presuda, kazniće se po ovom zakonu ako su njegove odredbe blaže od ranijih.

 

Sudovi kod kojih su u postupku predmeti po delima iz ovoga zakona, a za koja nisu po njima nadležni, ustupiće takve predmete na dalji postupak sudovima nadležnim po ovom zakonu ako do njegovog stupanja na snagu nisu izrečene prvostepene presude.

 

 

Član 19

 

Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu Federativne Narodne Republike Jugosljavije".

 

U. br. 356

16 jula 1946 godine

Beograd

 

Prezidijum Narodne skupštine

Federativne Narodne Republike Jugoslavije

 

Sekretar,

Mile Peruničić, s. r.

 

Pretsednik,

Dr Ivan Ribar, s.r.

 

 


Sledi PRVI tekst - Zakona o krivičnim delima protiv naroda i države.


 

"Službeni list DFJ", br. 66/45

 

 

Na osnovu čl. 2 Odluke od 30 novembra 1943. godine o Vrhovnom zakonodavnom i izvršnom narodnom pretstavničkom telu Jugoslavije kao privremenom organu vrhovne narodne vlasti u Jugoslaviji i na osnovu Rezolucije od 10. avgusta 1945. godine o promeni naziva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Privremenu narodnu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije, a na predlog Ministra unutrašnjih poslova, Privremena narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donosi

 

 

Z A K O N

 

O KRIVIČNIM DELIMA PROTIV NARODA I DRŽAVE

 

 

Član 1.

 

Do donošenja krivičnog zakonika Demokratske Federativne Jugoslavije krivična dela protiv naroda i države kažnjavaće se po ovom Zakonu.

 

 

Član 2.

 

1) Kao krivično delo protiv naroda i države smatraće se svaka radnja kojom se ide na to da se putem nasilja obori ili ugrozi postojeće državno uređenje Demokratske Federativne Jugoslavije, ili da se ugrozi njena spoljna bezbednost ili osnovne demokratske, političke, nacionalne i ekonomske tekovine oslobodilačkog rata: federativno uređenje države, ravnopravnost i bratstvo jugoslovenskih naroda i narodna vlast.

 

2) Kazniće se kao krivično delo po ovom Zakonu i svaka radnja iz prethodnog stava koja je uperena protiv sigurnosti drugih država sa kojima Demokratska Federativna Jugoslavija ima ugovor o savezu, prijateljstvu ili saradnji a na bazi uzajamnosti.

 

 

Član 3.

 

Kao krivična dela iz čl. 2 kazniće se:

 

1) ko preduzme kakvo delo koje ide na to da se silom obori Narodno pretstavništvo Demokratske Federativne Jugoslavije ili saveznih zemalja ili zbace savezni ili zemaljski organi vrhovne državne uprave ili mesni organi državne vlasti, ili da se oni pretnojm sile spreče da vrše svoja zakonita prava i dužnosti, ili prinude da ih vrše u cilju u kome to želi izvršilac nasilja;

 

2) državljanin Jugoslavije koji izvrši dela kojima se nanosi šteta vojnoj snazi, odbranbenoj sposobnosti ili ekonomskoj moći Demokratske Federativne Jugoslavije ili se ugrožava nezavisnost ili neprikosnovenost njene teritorije;

 

3) ko izvrši ratni zločin, tj. ko u vreme rata ili neprijateljske okupacije radi kao pokretač, organizator, naredbodavac, pomogač ili neposredni izvršilac ubistava, osuđivanja na smrtne kazne i njihovog izvršenja, hapšenja, mučenja, prisilnog iseljavanja ili odvođenja u koncentracione logore, internacije i prisilni rad stanovništva Jugoslavije; ko vrši namerno izgladnjavanje stanovništva, prinudno odnarođivanje, prinudnu mobilizaciju, odvođenje u prostituciju i silovanje, prisilno prevođenje u drugu veru; ko pod istim uslovima vrši potkazivanja koja imaju rezultat u ovom stavu navedene mere terora i prisiljavanja ili ko pod istim okolnostima naređuje ili vrši paljevine, uništavanja ili pljačku javne ili privatne imovine, ko postane funkcioner terorističkog aparata i policijskih formacija okupatora ili službenik zatvora, koncentracionih i radnih logora, ili nečovečno postupa sa jugoslovenskim državljanima i ratnim zarobljenicima;

 

4) ko u vreme rata organizuje ili vrbuje druge da stupe, ili sam stupa u naoružane vojničke ili policijske formacije sastavljene od jugoslovenskih državljana u cilju pomaganja neprijatelja i zajedničke borbe s njime protiv svoje otadžbine, primajući od neprijatelja oružje i pokoravajući se njegovim naredbama;

 

5) ko u vreme rata koji se vodi protiv Jugoslavije ili njenih saveznika primi službu u neprijateljskoj vojsci ili učestvuje u ratu kao borac protiv svoje otadžbine ili njenih saveznika;

 

6) ko u vreme rata i okupacije stupi u političku saradnju ili primi službu u organima neprijateljske vlasti i pomaže iste u sprovođenju rekvizicije, oduzimanju hrane i drugih dobara ili u sprovođenju ma kakvih prisilnih mera prema stanovništvu Jugoslavije;

 

7) ko organizuje oružanu pobunu ili učestvuje u njoj ili organizuje oružane bande ili njihovo ubacivanje na teritoriju države u cilju vršenja dela iz čl. 2 ovog Zakona, ili ko napusti svoje mesto stanovanja i stupi u grupu naoružanu i organizovanu za vršenje takvih dela;

 

8) ko u zemlji ili van nje organizuje udruženje sa fašističkim ciljevima radi vršenja zločina iz čl. 2 ovog Zakona;

 

9) državljanin Jugoslavije koji potstiče stranu državu na rat protiv svoje otadžbine ili na oružanu intervenciju, na ekonomski rat, na uzapćenje imovine Demokratske Federativne Jugoslavije, i njenih državljana, na prekid diplomatskih odnosa, raskidanje međunarodnih ugovora ili na mešanje u unutrašnje poslove svoje otadžbine ili ma čime pomaže stranu državu koja se nalazi u ratu sa Jugoslavijom;

 

10) ko vrši špijunažu, tj. predaje ili krade ili prikuplja podatke i dokumenta, koja po svojoj sadržini pretstavljaju naročito čuvanu državnu ili vojnu tajnu, u cilju da ih preda stranoj državi, neprijateljskoj ili fašističkoj organizaciji ili ma kom nepozvanom licu;

 

11) ko u vreme rata preduzme kakvu radnju kojom se ide na to da odbranbeni objekti ili položaji ili bilo kakva sredstva za vođenje rata ili druge ratne potrebe dođu u ruke neprijatelja ili da se unište ili učine neupotrebljivim ili poremeti njihova namena; da Jugoslovenska armija ili vojske savezničkih zemalja ili pojedini vojnici padnu neprijateljima u ruke ili da vojna preduzeća ili vojne mere budu ometene ili dovedene u opasnost;

 

12) ko liši života vojno lice ili pretstavnika ili službenika narodne vlasti prilikom ili povodom vršenja njegove službene dužnosti ili takva ista lica savezničkih ili prijateljskih država;

 

13) ko u cilju navedenom u čl. 2 razori ili ošteti rušenjem, paljenjem ili drugim sredstvom saobraćajna postrojenja ili druge javne veze, vodovod, javna skladišta i uopšte javnu imovinu.

 

 

Član 4.

 

1) Dela iz čl. 3 i tač. 2. čl. 2. kazniće se lišenjem slobode sa prinudnim radom najmanje tri godine, konfiskacijom imovine i gubitkom političkih i građanskih prava, a pri postojanju naročito otežavajućih okolnosti smrtnom kaznom.

 

2) Ako su navedena krivična dela izvršena za vreme rata ili ratne opasnosti, kazna lišenja slobode s prinudnim radom ne može biti manja od pet godina.

 

3) Sva dela iz čl. 1. povlače pritvor krivca.

 

 

Član 5.

 

Ako je izvršilac krivičnog dela iz čl. 3 tač. 1 do 13 pobegao iz zemlje s neprijateljem ili u inostranstvu radi na ostvarenju istih krivičnih dela, kazniće se i gubitkom državljanstva.

 

 

Član 6.

 

1) Saučesnici i članovi organizacija obrazovanih u cilju vršenja zločina iz čl. 2 kazniće se pri postojanju olakšavajućih okolnosti lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje godinu dana.

 

2) Član organizacije iz tač. 7 i 8 čl. 3, koji se svojevoljno preda vlastima i otkrije organizaciju ili saopšti o njoj važne činjenice pre no što on ili organizacija izvrše neko delo po ovom Zakonu, oslobodiće se krivčne odgovornosti. U slučaju da je delo izvršeno, kazniće se najnižom kaznom predviđenom za izvršeno delo.

 

 

Član 7.

 

Za tešku telesnu povredu lica navedenih u tač. 12 čl. 3, izvršenu pri istim okolnostima predviđenim za delo ubistva, izvršilac će se kazniti lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje godinu dana.

 

 

Član 8.

 

1) Lice koje je znalo za pripremu ili za izvršenje koga krivičnog dela iz čl. 2 a o tome nije izvestilo vlasti, kazniće se prinudnim radom najmanje dve godine.

 

2) Vojno lice koje je znalo za pripremu ili izvršenje dela izdaje ili špijunaže (čl. 3 tač. 1, 2 i 10) a o tome nije izvestilo vlasti, kazniće se lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje dve godine.

 

 

Član 9.

 

1) Propaganda ili agitacija koja sadrži poziv na nasilno obaranje postojećeg državnog uređenja, kazniće se lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje od jedne godine dana.

 

2) Ako je delo izvršeno putem štampe i radija, uzeće se to kao otežavajuća okolnost.

 

3) Ako radnje iz st. 1 i 2 ovog člana izazovu teže posledice ili se izvrše za vreme rata ili u mestima pod vojnom upravom, kazniće se kao krivično delo iz čl. 2 ovog Zakona.

 

4) Sopstvenici štamparija odnosno za štampariju odgovorna lica, koji otštampaju spise ili stvari koje sadrže propagandu ili agitaciju u cilju navedenom u st. 1 ovog člana, kazniće se lišenjem slobode, a u slučaju da je delo izvršeno iz nehata novčanom kaznom.

 

 

Član 10.

 

Lica koja za vreme rata privredno sarađuju sa neprijateljem odnosno okupatorom, tj. koja svoja industrijska, trgovačka, transportna ili druga preduzeća ili svoju stručnu spremu stave na raspoloženje neprijatelju za ciljeve proizvodnje odnosno sami proizvode predmete koji jačaju ekonomsku snagu i ratni potencijal neprijatelja, ili njihova saradnja s neprijateljem sadrži naročito teške oblike eksploatacije i pritiska na radnike uz pomoć okupatorskih vlasti, kazniće se lišenjem slobode s prinudnim radom do 10 godina i konfiskacijom imovine.

 

 

Član 11.

 

Ko pomaže ma na koji način naoružane bande ili slične organizacije ili njihovim aktivnim članovima daje sklonište, dostavlja, krije ili prevozi oružje, hranu, materijal, novac i drugo, služi za održavanje veze ili im čini druge usluge, ili ometa vlasti u njihovom otkrivanju i hvatanju, kazniće se lišenjem slobode s prinudnim radom najmanje godinu dana.

 

 

Član 12

 

Davanje, krađa ili prikupljanje ekonomskih podataka, koji po svojoj sadržini ne pretstavljaju naročito čuvanu tajnu, ali po izričitoj zabrani zakona ili po naređenju rukovodećih privrednih organa ne podleže objavljivanju, u cilju davanja uz nagradu ili bez nagrade stranim državama, neprijateljskim ili fašističkim organizacijama ili nepozvanim licima, kazniće se lišenjem slobode od tri meseca do tri godine.

 

 

Član 13.

 

1) Pokušaj dela predviđenih ovim Zakonom kažnjava se kao izvršeno krivično delo.

 

2) Za krivična dela iz ovog Zakona mogu se i gde nije naročito predviđeno izreći uz glavnu kaznu i druge sporedne kazne po Zakonu o vrstama kazni.

 

 

Član 14.

 

1) Krivična dela iz ovog Zakona sude u prvom stepenu narodni okružni sudovi, a za vojna lica vojni sudovi.

 

2) U naročito važnim slučajevima sudiće za krivična dela iz čl. 2 ovog Zakona zemaljski vrhovni sudovi, a ako je takvo delo od opšteg državnog značaja, vojno veće saveznog Vrhovnog suda, odnosno savezni Vrhovni sud.

 

3) U ovom slučaju ovi će sudovi suditi u prvom i poslednjem stepenu.

 

 

Član 15.

 

1) Saslušanje osumnjičenog u pripremnom postupku i prisustvo optuženog na glavnom pretresu zbog krivičnih dela po ovom Zakonu obavezno je.

 

2) Pretres bez prisustva optuženog može se održati samo:

 

a) ako se optuženi izjasnio da na to pristaje,

 

b) ako je utvrđeno da se optuženi sakriva od vlasti ili je pobegao iz zemlje ili u inostranstvu radi na ostvarenju krivičnih dela iz ovog Zakona.

 

3) Otsutnom osumnjičeniku postaviće sud branioca još u privremenom postupku.

 

 

Član 16.

 

Na presude sudova prvog stepena ima mesta žalbi na sud višeg stepena, čija je presuda izvršna.

 

 

Član 17.

 

Postupak po delima iz ovog Zakona je hitan.

 

 

Član 18.

 

1) Dela izvršena pre stupanja na snagu ovog Zakona, a koja još nisu presuđena, kazniće se po ovom Zakonu, ako su njegove odredbe blažije od ranijih zakonskih propisa.

 

2) Predmeti koji su na radu kod vojnih sudova, a po kojima do stupanja na snagu ovog Zakona nisu izrečene prvostepene presude, predaće se na dalji rad sudovima nadležnim po ovom Zakonu.

 

 

Član 19.

 

Savezni Ministar pravosuđa propisaće potrebna uputstva za sprovođenje ovog Zakona.

 

 

Član 20.

 

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju važiti svi zakonski propisi koji su u suprotnosti sa njegovim odredbama.

 

 

Član 21.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu kad se objavi u "Službenom listu Demokratske Federativne Jugoslavije".

 

 

25. avgusta 1945. godine

Beograd

 

Pretsedništvo

Privremene narodne skupštine

Demokratske Federativne Jugoslavije

 

Sekretar,

M. Peruničić, s. r.

 

Pretsednik,

dr. I. Ribar. s. r.

 

 

 

 

INTERMEX ONLINE
KLIKNITE da se ulogujete!

ISPROBAJTE BESPLATNO!


ARHIVA VESTI

Sankt Peterburg se od 30. oktobra zatvara na sedam dana

KALKULATORI KAMATA
Izračunajte kamatu
VISOKA ŠKOLA ZA PREDUZETNIŠTVO – EKONOMIJA – MENADŽMENT - BEZBEDNOST

ONLINE TEHNIČKA PODRŠKA
INTERMEX NEWSLETTER

Propisi i teme iz oblasti prava - mailing listaUkoliko želite da budete redovno obaveštavani o aktuelnim propisima, temama iz oblasti prava, novim izdanjima i proizvodima Intermexa prijavite se na mailing listu.

Vaša email adresa:

Prijava Odjava  
PROPISI NA ENGLESKOM

Tekstovi važećih zakona
na engleskom jeziku

PRAVNI INFORMATOR

Pročitajte u NOVOM
broju Pravnog informatora

za februar 2024.

SRETENJSKI USTAV

Ustav Knjažestva Srbije (1835) 


ZAŠTITA PRAVA

Odluka Ustavnog suda po ustavnoj žalbi, kao delotvorni pravni lek – stav Evropskog suda za ljudska prava


IZBORI

Rezultati izbora za narodne poslanike


SUDSKA PRAKSA – USTAVNI SUD

 Rehabilitacija i „Ratni profiter“


RADNO

Da li je pravno moguć raskid sporazumnog prestanka radnog odnosa


SUDSKA PRAKSA

Radno pravo


PROSVETA

Unapređene procedure postupanja u kriznim situacijama u obrazovnim institucijama


DRŽAVNI SLUŽBENICI

Centralna kadrovska evidencija


SUDSKA PRAKSA – UPRAVNI SUD

Državni službenici – Radnopravni odnosi


FINANSIJE

Finansijski izveštaj za 2023 – Dostupna aplikacija


MIŠLJENJE MINISTARSTVA

Finansijski sistem – Računovodstvo – Knjiženje dokumenata u računovodstvenoj evidenciji


FINANSIJE

PDV – Rok za podnošenje PPPDV


MIŠLJENJA MINISTARSTVA

PDV


PRIVREDNO

Evidencija obveznika


PRIVREDNO

Prinudna likvidacija


PRIVREDNO

Osnivanje privrednih društava - EXPO BELGRADE 2027


ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE

Registracija pripejd korisnika


IZMENE ZAKONA

Stranci i zapošljavanje stranaca – 1. februar 2024. – Početak primene nekih odredbi


BILI SMO PRISUTNI

Savetovanja na kojima smo učestvovali
kao generalni pokrovitelj ili sponzor
(izaberite godinu)