POČETNA SAVETOVANJA PROPISI SOFTVER NARUČIVANJE CENOVNIK KONTAKT LINKOVI

– POST VANREDNO STANJE – Normalizacija situacije SPREČAVANJE ŠIRENJA ZARAZE – SA SAJTA VLADE – Država partner građanima i privredi

– POST VANREDNO STANJE –

 Normalizacija situacije 

 SPREČAVANJE ŠIRENJA ZARAZE

 – SA SAJTA VLADE  –

Država partner građanima i privredi

 

Beograd, 25. maj 2020.

 

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali istakao je večeras da je danas počela isplata jednokratne novčane pomoći od 100 evra građanima koji su se prijavili putem portala Uprave za trezor ili kol-centra, kao i da je završena isplata za dva miliona penzionera i primalaca novčane socijalne pomoći.

Mali je, gostujući u emisiji „Fokus“ na televiziji B92, rekao da se do jutros prijavilo više od 4,26 miliona ljudi, što je uz penzionere i primaoce novčane socijalne pomoći, ukupno šest miliona građana Srbije.

Ovo je veliki uspeh mera za smanjenje negativnih posledica izazvanih koronavirusom. Na ovaj način smo želeli da podržimo građane i pokažemo koliko je država jaka i stabilna, rekao je on.

Dakle, preuzeli smo najveći teret krize i pokazali privredi i građanima da mogu da se oslone na svoju državu, naveo je Mali, podsetivši pritom na to da prijave za pomoć od 100 evra traju do 5. juna, a da će do 7. juna biti isplaćeni svi koji su se prijavili.

Oko 500.000 građana ćemo dnevno isplaćivati, i u narednih sedam dana sve ćemo sve isplatiti. Novca u budžetu imamo i radujem se tom trenutku kada ćemo isplatiti sav novac i pokazati da država stoji iza svojih obećanja, istakao je ministar.

Mali je, odgovarajući na kritike da je ova mera možda populistička, istakao da je ona isključivo ekonomska, da su takve mere sprovele i SAD i Singapur, najrazvijenije zemlje sveta.

On je objasnio da će građani taj novac potrošiti i da on tako ulazi u tokove, čime se pokreće proizvodnja i privreda, pri čemu je podsetio na to da je ovo samo jedna od ekonomskih mera paketa vrednog 5,1 milijardu evra, koji čini 11 odsto našeg BDP-a.

To je slika snažne i moderne Srbije, koja pritom nijednog trenutka ovim merama ne ugrožava finansijsku stabilnost zemlje, već samo ostvaruje cilj, a to je da se sačuvaju proizvodni kapaciteti i radna mesta i pomogne građanima, poručio je ministar.

Mali je naglasio da je, kada je kriza izazvana koronavirusom počela, država obećala povećanje zarada zdravstvenim radnicima od 10 odsto i da je to ispunila jer su oni imali najodgovorniji zadatak u vreme pandemije – da sačuvaju živote.

Obećali smo i jednokratnu pomoć penzionerima od 4.000 dinara i to smo ispunili. Kada je reč o preduzetnicima, država prvi put u istoriji plaća minimalnu zaradu tri meseca za milion i 52 hiljade zaposlenih, istakao je ministar.

Takođe, on je podsetio i na moratorijum na plaćanje kredita koji je iskoristio veliki broj građana, kao i na 200 miliona evra kredita Fonda za razvoj Republike Srbije sa kamatnom stopom od 1 odsto, kao i dve milijarde evra garantne šeme preko poslovnih banaka za koje garantuje država u naredne tri godine.

Privrednici koji su kontaktirali Privrednu komoru Srbije preneli su da su zadovoljni merama. Ako pogledate zemlje u okruženju i u Evropi, mi smo jedna od dve–tri države koja je najviše dala privredi, istakao je Mali.

Ministar je podsetio na to da je Srbija u prvom kvartalu ove godine ostvarila stopu rasta od pet odsto, dok je istovremeno pad u evrozoni bio 3,3 odsto.

Prema njegovim rečima, stopa rasta u januaru ove godine bila je 6,5 odsto, a da se nije dogodila kriza, prvi kvartal bismo završili sa rastom iznad šest odsto.

Mali je napomenuo i da će Nemačka imati pad oko pet ili šest odsto, Italija i Hrvatska od približno devet odsto, SAD oko 4,5 odsto, a da će srpska ekonomija pasti najmanje.

Srbija će, kako je ocenio, ostvariti najbolje rezultate u Evropi ove godine jer su projekcije i MMF-a i Svetske banke da smo u povoljnijem položaju od ostalih.

Siguran sam da ove godine možemo da budemo na pozitivnoj nuli. Otvorili smo ekonomiju u pravo vreme, obezbedili dobre ekonomske mere, sačuvali proizvodne kapacitete, građevinski radovi se nastavljaju, otvoreni su i kafići i restorani, naveo je Mali.

Prema njegovim rečima, narednih dana se očekuje otvaranje nekoliko fabrika jer strani investitori ne odustaju od ulaganja.

Brinemo o svakom dinaru građana, devizne rezerve su nam 13,5 milijardi evra i to je ta razlika danas u odnosu na pre nekoliko godina. Morali smo da prođemo kroz teške refome i sada kao rezultat imamo suficit u budžetu nekoliko godina zaredom, rekao je on.

Imamo smanjenje stope nezaposlenosti na 10 odsto, stabilan javni dug i stabilne finansije i zbog toga smo i dalje atraktivna zemlja za ulaganje, poručio je ministar.

On je najavio da će sutra biti održan još jedan sastanak s predstavnicima sektora koji su najviše pogođeni epidemijom koronavirusa, a to su ugostiteljstvo, transport i logistika.

Napravićemo dogovor i izaći sa merama podrške tim sektorima, koji već koriste sve mere pomoći koje imamo u ekonomskom paketu, rekao je ministar.

Mali je najavio da će se u roku od deset dana izaći i sa dodatnim merama za podsticanje novog zapošljavanja, koje je nedavno najavio i predsednik Republike, kako bi se, pre svega, mladi koji su se zbog pandemije vratili u Srbiju što pre zaposlili i zadržali u zemlji, a oni koji su usled pandemije ostali bez posla dobili novo zaposlenje.

Ministar je dodao da u ovom trenutku neće biti potreban rebalans budžeta, možda na jesen, ali i istakao da to nije ništa loše, kao i da će se to raditi samo ukoliko budemo imali višak prihoda.

Na kritike lidera Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa da se država ponovo zadužuje i da je mogla da uzme povoljniji kredit od MMF-a i time uštedi 300 miliona evra, umesto da se zadužuje na tržištu kapitala, Mali je podsetio na to da je Đilas ostavio građanima Beograda milijardu i 200 miliona evra duga, kao i da su njegove firme zaradile preko 600 miliona evra dok je bio na vlasti.

MMF je sa Vladom Srbije potpisao 2015. godine stend-baj aranžman, koji je uspešno trajao do 2018. godine, i sada imamo još jedan aranžman koji je u toku. Dakle, Vlada Srbije sarađuje sa MMF-om nekoliko godina unazad, podržali su nas u ekonomskim reformama, tu nema tajni, rekao je ministar.

Zanimljivo da Đilas sada pominje MMF, a 2011. godine, kada je MMF sa Vladom Srbije potpisao ugovor i tražio veću transparentnost javnih finansija, da se novac ne baca i Srbija ne vodi u bankrot, tadašnja vlada ga je raskinula posle samo tri meseca, dok naš aranžman i saradnja traju uspešno godinama, jer ova vlada radi transparentno i odgovorno, naveo je Mali.

On je objasnio da kada je Đilas rekao da smo od MMF-a  mogli da uzmemo kredit sa kamatnom stopom od 0 odsto, nije rekao koje zemlje i pod kojim kriterijumima mogu da uzmu novac, da je on samo za najsiromašnije zemlje na svetu, u koje Srbija ne spada.

To je za siromašne zemlje koje ne mogu same da funkcionišu, kao što su Avganistan, Džibuti, Mauritanija, Tadžikistan, Kamerun, Burkina Faso, Kongo, Gabon, Malavi, Mozambik, Ruanda, naveo je ministar.

Prema njegovim rečima, Srbija, i da hoće, ne može da uzme ovakvu vrstu pomoći, jer nije siromašna zemlja.

Postoji i drugi vid pomoći za države koje imaju problem u platnom bilansu i nemaju dovoljno deviznih rezervi, a to opet nismo mi, već su taj kredit uzele Albanija, BiH, Severna Makedonija, Togo – opet znatno siromašnije zemlje od nas, i mi jednostavno ne spadamo u tu kategoriju, ali Đilas je i to zaboravio da napomene, rekao je Mali.

Ministar je podsetio na to da je Srbija dobila dve milijarde evra na međunarodnom tržištu kapitala i izašla na Londonsku berzu.

Rekli smo da hoćemo da se takmičimo i dobijemo novac od respektabilnih investitora i da budemo jeftiniji od MMF-a. Mi smo ga dobili za 3,125 odsto kamate i to u vreme ekonomske krize, rekao je on.

U Đilasovo vreme, kamata na desetogodišnju obveznicu je bila 7,25 odsto, i to u vreme kada krize nije bilo. Pa građani su ukupno 1,4 milijarde dolara kamate platili, pitam se o kojoj uštedi od 300 miliona evra govori Đilas, istakao je ministar.

Mali je podsetio i na to da su u Đilasovo vreme kamate u jednom trenutku išle i preko 15 odsto, a sada su 2,5 odsto i da građani to jasno vide.

On je napomenuo i da je zbog koronavirusa realizacija projekta “Srbija 2025” pomerena za nekoliko meseci, ali da je plan isti.

Ministar je ukazao na to da će približno 14 milijardi evra biti investirano u narednih pet godina u infrastrukturuzdravstveni sistemobrazovanjevodovod i kanalizaciju i sve ono što će podići standard i našu privredu.

Prema njegovim rečima, plan je da u Srbiji 2025. godine prosečna plata bude 900 evra, a prosečna penzija približno 400 evra.

Mali je podsetio na to da je počela gradnja Moravskog koridora, i da je rebalansu budžeta izdvojeno dodatnih 3,6 milijardi dinara za radove na ovom koridoru za ovu godinu, koji jeste deo plana Srbija 2025 i država je apsolutno posvećena tome.

Prema njegovim rečima, važno je da država investira jer to povlači i privatne investicije, a to je pravi podstrek rastu BDP-a i naše ekonomije.

Borićemo se za svaki dinar i svako radno mesto, poručio je on i dodao da privreda i građani mogu da se oslone na državu u svakom trenutku.

 

https://www.srbija.gov.rs/vest/467919/drzava-partner-gradjanima-i-privredi.php

INTERMEX ONLINE
KLIKNITE da se ulogujete!

ISPROBAJTE BESPLATNO!


ARHIVA VESTI

Sankt Peterburg se od 30. oktobra zatvara na sedam dana

KALKULATORI KAMATA
Izračunajte kamatu
VISOKA ŠKOLA ZA PREDUZETNIŠTVO – EKONOMIJA – MENADŽMENT - BEZBEDNOST

ONLINE TEHNIČKA PODRŠKA
INTERMEX NEWSLETTER

Propisi i teme iz oblasti prava - mailing listaUkoliko želite da budete redovno obaveštavani o aktuelnim propisima, temama iz oblasti prava, novim izdanjima i proizvodima Intermexa prijavite se na mailing listu.

Vaša email adresa:

Prijava Odjava  
PROPISI NA ENGLESKOM

Tekstovi važećih zakona
na engleskom jeziku

PRAVNI INFORMATOR

Pročitajte u NOVOM
broju Pravnog informatora

za februar 2024.

SRETENJSKI USTAV

Ustav Knjažestva Srbije (1835) 


ZAŠTITA PRAVA

Odluka Ustavnog suda po ustavnoj žalbi, kao delotvorni pravni lek – stav Evropskog suda za ljudska prava


IZBORI

Rezultati izbora za narodne poslanike


SUDSKA PRAKSA – USTAVNI SUD

 Rehabilitacija i „Ratni profiter“


RADNO

Da li je pravno moguć raskid sporazumnog prestanka radnog odnosa


SUDSKA PRAKSA

Radno pravo


PROSVETA

Unapređene procedure postupanja u kriznim situacijama u obrazovnim institucijama


DRŽAVNI SLUŽBENICI

Centralna kadrovska evidencija


SUDSKA PRAKSA – UPRAVNI SUD

Državni službenici – Radnopravni odnosi


FINANSIJE

Finansijski izveštaj za 2023 – Dostupna aplikacija


MIŠLJENJE MINISTARSTVA

Finansijski sistem – Računovodstvo – Knjiženje dokumenata u računovodstvenoj evidenciji


FINANSIJE

PDV – Rok za podnošenje PPPDV


MIŠLJENJA MINISTARSTVA

PDV


PRIVREDNO

Evidencija obveznika


PRIVREDNO

Prinudna likvidacija


PRIVREDNO

Osnivanje privrednih društava - EXPO BELGRADE 2027


ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE

Registracija pripejd korisnika


IZMENE ZAKONA

Stranci i zapošljavanje stranaca – 1. februar 2024. – Početak primene nekih odredbi


BILI SMO PRISUTNI

Savetovanja na kojima smo učestvovali
kao generalni pokrovitelj ili sponzor
(izaberite godinu)