POČETNA DNEVNA AŽURNOST PROPISI SOFTVER PUBLIKACIJE PODRŠKA CENOVNIK KONTAKT LINKOVI
RSS


Zakon o osiguravajućim društvima

HTML clipboard

 

 

 

Z A K O N

 

O OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

 

OD 31. MARTA 1892.

 

 

Čl. 1.

 

Sva društva za obezbeđenje ma koje vrste dužna su u Kraljevini Srbiji protokolisati svoju firmu kod nadležnog suda, i držati knjige, koje propisuje trgovački zakon. Isto tako i pri protokolisanju firme društvo je dužno naznačiti glavnog agenta, koji he u Srbiji predstavljati društvo.

 

 

Čl. 2.

 

Sva društva za obezbeđenje ma koje vrste, dužna su podneti no dva egzemplara, kao i izmena, svojih pravila ministarstvu narodne privrede, koja će se čuvati u kasi istog ministarstva.

 

Pravila moraju biti na srpskom jeziku, potpisana i potvrđena od uprave obezbeđujućeg društva, koje ih podnosi, a overena od strane konsula one države, gde je glavna agencija društvena.

 

 

Čl. 3.

 

Sva prepiska i ugovori, koje društvo zaključuje sa obezbeđenim licima, mora biti vođena na srpskom jeziku.

 

 

Čl. 4.

 

Društvo, koje je zaključilo ugovor sa osiguranicima u Kraljevini Srbiji, podleži suđenju srpskih sudova no postojećim zakonima.

 

Društvo ne može ugovorom sa obezbeđenim licima menjati nadležnost suda.

 

 

Čl. 5.

 

Društvo je dužno plaćati Samo neposrednu porezu na prihod od uplaćenih uloga osiguranih lica, kod tog društva, u koju ne ulaze prirezi, i taksu no zakonu o taksama.

 

 

Čl. 6.

 

Početkom svake godine, najdalje do 15. februara, društvo je dužno podneti tačan izveštaj ministarstvu narodne privrede o licima osiguranim, veličini osigurane sume i njihovoj godišnjoj uplati. U spisku biće izložena imena lica, koja su se osi-gurala u ranijim godinama, otkad je društvo počelo raditi, i onih, koji su se osigurali u toku godine, do dana kada se izveštaj ministarstvu podnosi, a tako isto i onih prema kojima je obaveza društva prestala, kao i na koji je način. No ovaj spisak držaće ministarstvo u tajnosti, u svojoj kasi, i Samo na zahtev obezbeđenih lica ili njinih naslednika, dopustiće se prepis onoga, što se samo njih tiče.

 

Ministarstvo narodne privrede ima pravo, kad posumnja u tačnost knjiga osiguravajućeg društva, da se o njihovoj istinitosti uveri putem koji za podesan nađe.

 

 

Čl. 7.

 

Početkom svake godine, a to je 15. februara svako društvo polagaće u državnu kasu ministarstva narodne privrede sumu u zlatu, ili akcijama Srpske Narodne Banke ili srpskih državnih hartija od vrednosti, koja iznosi jedan peti deo od celog uplaćenog uloga osiguranih lica u Srbiji, a koji je označen u podnetom izveštaju ministarstvu narodne privrede.

 

Ono društvo, koje počinje svoju radnju od 1. januara ove godine, položiće državnoj kasi ministarstva narodne privrede sto hiljada dinara u zlatu ili u državnim hartijama od vrednosti na ime kaucije.

 

Pored kaucije svako društvo mora imati u Beogradu, nezaduženo nepokretno imanje u vrednosti od 150.000 do 200.000 dinara.

 

Na sumu položenu u gotovom novcu država će društvu plaćati 3% godišnje interesa.

 

 

Čl. 8.

 

Društvo je dužno izvestiti ministarstvo na rodne privrede o imenu i prezimenu svog agenta u Kraljevini Srbiji, kao i o svakoj promeni mesta stanovanja ili lica.

 

 

Čl. 9.

 

Društvo je odgovorno za naknadu osiguranim licima, na slučaj da je agent tog društva sprečen, ili da društvo nema agenta da primi osiguranu premiju, na bi otuda kakva šteta proizašla za osigurana lica.

 

 

Čl. 10.

 

Ha slučaj da se društvo ne upravlja no ovom zakonu, ministar narodne privrede ima pravo zabraniti radnju takvom društvu, a položena društvena kauci a zadržava se do prečišćenja računa sa osiguranim licima. Ovako he se postupiti i u onom slučaju. kad društvo prestane radnju raditi.

 

 

Čl. 11.

 

Ako društvo u roku od tri meseca ne plati osudu no izvršenoj sudskoj presudi osiguranom licu, onda tako lice ima pravo naplatiti se iz kaucije.

 

U ovom slučaju izuzetu sumu dužno je društvo popuniti na zahtev ministarstva narodne privrede, u roku od mesec dana, od kad je traženo popunjenje.

 

 

Čl. 12.

 

Društva iz država, koje nemaju zaključene konvencije sa Kraljevinom Srbijom, mogu početi radnju u Srbiji pošto dadu pismenu obavezu ministarstvu narodne privrede, da će pristati na suđenje naših sudova.

 

 

Čl. 13.

 

Obezbeđena lica dužna su no naredbi ministarstva narodne privrede podneti dokaze kod koga su društva, ka koliku sumu i kad ugovor o obezbedi zaključili; a na slučaj ako to ne učine, ne mogu se koristiti zaštitom, koju ovaj zakon daje.

 

 

Čl. 14.

 

Sva društva, za obezbeđenje ma koje vrste, dužna su, od dana obnarodovanja ovoga zakona na za 6 (šest) meseci, postupiti no ovom zakonu; ako društvo ovo ne učini, zabraniće mu se radnja, a primljene sume dužno je vratiti osiguranicima na njin zahtev.

 

 

Čl. 15.

 

Ovaj zakon stupa u život kad ga Kralj potpiše.

 

 

 

ONLINE PRISTUP PROPISIMA
 


KALENDAR PRAZNIKA

REGISTAR PROPISA

ODABRANI PROPISI
Službeni glasnik RS - Međ. ugovori
Službeni glasnik RS
Službeni list APV
Grad Beograd
Grad Novi Sad
Grad Kragujevac
Grad Subotica
Grad Zrenjanin
Stari propisi
PRAVNI INFORMATOR
Pročitajte u NOVOM
broju Pravnog informatora


 

Stečaj zbog dugotrajne nesposobnosti za plaćanje

Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Ustavnog suda Srbije


Vanredna pravna sredstva u upravnom sporu, izvršenje presude i novčano kažnjavanje

Ljubodrag Pljakić, dugogodišnji sudija Vrhovnog suda Srbije

Nova prekršajna procesna uloga carine i drugih organa uprave

Dr Tomica Delibašić, savetnik u Višem prekršajnom sudu, Beograd

Normativni okviri kadrovske racionalizacije državne uprave

Anđelka Plavšić - Nešić, dipl. pravnik

Primena propisa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom

Paraskeva Mihajlović, dipl. pravnik


RADNI SPOROVI

Autor sentenci: Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu


Nezakoniti prestanak radnog odnosa i naknada štete

Vera Kusovac


MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE REPUBLIKE SRBIJE


Harmonizacija propisa Republike Srbije sa komunitarnim propisima povodom nepoštenih klauzula u ugovorima sa potrošačima

Jelena Milenković, asistent na Fakultetu za evropske pravno-političke studije, Novi Sad


Pad fasade kao uzrok štete

Autor: Prof. dr Žarko Anđelković


KRIVIČNO PRAVO

Autor sentenci: Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu


Diverzija i sabotaža u Krivičnom zakoniku Republike Srbije

Mr Goran Matić, direktor Kancelarije Saveta za nacionalnu bezbednost i zaštitu tajnih podataka


Prikaz novog Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju

Biljana Antić, diplomirani pravnik (prosvetni inspektor)


Pravosudni vremeplov

Priredio: Milan Milović, dugogodišnji sudija Višeg privrednog suda


BILI SMO PRISUTNI


Savetovanja na kojima smo učestvovali
kao generalni pokrovitelj ili sponzor
(izaberite godinu)