POČETNA SAVETOVANJA PROPISI SOFTVER NARUČIVANJE CENOVNIK KONTAKT LINKOVI

SEDNICA NARODNE SKUPŠTINE

OBRAĆANJE MANDATARKE ZA SASTAV NOVE VLADE 

Srbija suverena i nezavisna država na evropskom putu

Beograd, 28. oktobar 2020.

 

Mandatarka za sastav nove Vlade Republike Srbije Ana Brnabić poručila je danas da, kroz sve izazove koji su pred nama, Srbiju moramo voditi i štititi kao suštinski slobodnu, nezavisnu i suverenu državu koja je na evropskom putu – i u političkom i u vrednosnom smislu, ali koja čuva svoje prijateljske odnose i sa Rusijom, Kinom i svim ostalim našim partnerima i gradi sve bolje odnose sa SAD.

Sajt Vlade prenosi u celini obraćanje Brnabić na sednici Skupštine Srbije, gde je predstavila svoj ekspoze i sastav Vlade.

"Poštovani predsedniče Narodne Skupštine Republike Srbije,

Poštovani narodni poslanici,

Poštovane građanke i građani Republike Srbije,

Drugi put u svom životu imam ogromnu čast da stojim pred vama i tražim podršku za program rada koji predlažem za Vladu Republike Srbije u narednom periodu.

Srbija je danas dosta drugačija zemlja nego te 2017. godine i fundamentalno drugačija nego 2014. Srbija je prestala da bude zemlja koja niže istorijske poraze i postala zemlja koja pobeđuje. Počeli smo da verujemo u sebe i sopstveni uspeh umesto da tražimo izgovore za neuspehe. Počeli smo da radimo i prestali da kukamo.

Na međunarodnom planu, Srbija je postala zemlja koja se poštuje i uvažava. Zemlja koja vodi nezavisnu i samostalnu spoljnu politiku, pouzdan partner za razgovor, a ne zemlja pred koju se postavljaju uslovi i ultimatumi.

Srbija je danas finansijski i ekonomski stabilna zemlja. Zemlja u kojoj je nezaposlenost na rekordno niskom nivou od 7,3 odsto, prosečna neto plata preko 500 evra i zemlja u kojoj se plate i penzije kontinuirano povećavaju. Zemlja koja je ušla u period stabilnog rasta, čija je stopa jedna od najvećih u ovom delu Evrope, a ove godine će verovatno biti najveća.

I ovo treba da bude na ponos svim građanima Srbije jer smo ovo učinili zajedno. Radili smo zajedno, borili smo se zajedno, menjali smo naše navike i razmišljanja kako bismo mi sami bili uspešniji, i kako bi onda naše društvo bilo uspešnije.

Ovo što smo uradili u poslednjih šest do sedam godina je bilo sve osim lako.

Kao predsednik Vlade Srbije 2014. godine, Aleksandar Vučić je započeo transformaciju naše zemlje. Do 2017, kada sam kao mandatar predstavljala program za rad Vlade, ova prva (i najteža) faza transformacije je već dala očigledne rezultate.

Srbija je postigla finansijsku i makroekonomsku stabilnost, značajno je smanjena nezaposlenost (na 13 odsto), počeo je da se vidi oporavak ekonomije (rast u 2016. je bio 3,3 odsto), značajno smo poboljšali uslove poslovanja (što se videlo kroz skok Srbije na "Doing Business" listi Svetske banke i po tome što su SDI u Srbiji 2017. već dostigle 2,6 milijardi evra), krenuli smo da rešavamo, i rešili, neka od teških pitanja koja su decenijama ozbiljno ugrožavala naš budžet (Železara Smederevo i RTB Bor), a Srbija je postala kredibilan partner i politički i ekonomski.

Zato sam tada bila jasna: ta vlada bila je vlada kontinuiteta sa ekonomskom, unutrašnjom i spoljnom politikom koju je postavio Aleksandar Vučić 2014. godine, s tim što je imala zadatak da krene u sledeću fazu transformacije naše ekonomije i našeg društva.

Ta transformacija, neophodna kako bismo nastavili da gradimo našu ekonomiju i jačamo naše društvo, bila je sveopšta digitalizacija – privrede, obrazovanja i javne uprave.

I postigli smo mnogo u svim oblastima. Uspeli smo da započnemo tu važnu transformaciju ka društvu i ekonomiji zasnovanim na znanju i inovacijama.

Ostvarili smo mnogo dinamičniji rast našeg BDP-a: od 2016. do 2020. godine, BDP Srbije je ukupno porastao 14,8 odsto. U četvrtom kvartalu 2019. godine i prvom kvartalu 2020, Srbija je ostvarila najviši kvartalni rast BDP-a u Evropi, dok je u drugom kvartalu ostvarila jedan od najmanjih padova privrede. Ove godine bićemo zemlja sa najboljim ekonomskim rezultatima u Evropi.

Stopa nezaposlenosti je opala za preko šest odsto, a registrovana zaposlenost je porasla za gotovo deset odsto, što je približno 200.000 radnih mesta. Prosečne zarade su danas više za 34 odsto, a minimalna zarada je povećana za 52 odsto u odnosu na 2016. godinu. Kreditni rejting Srbije je unapređen sa BB- na BB+ i danas smo na korak od investicionog rejtinga.

Učešće javnog duga u BDP-u je dodatno spušteno sa 67,8 odsto krajem 2016. na 48,4 odsto početkom 2020. godine. Iako je ove godine došlo do povećanja učešća javnog duga u BDP-u zbog krize uzrokovane koronavirusom, Srbija je uspela da održi nivo učešća javnog duga u BDP-u ispod 60 odsto (56,8 odsto).

Inflacija je održana unutar predviđenih okvira ili je čak išla blago ispod njih. SDI su dostigle rekordnih 3,6 milijardi evra u 2019. godini, skoro duplo više nego u 2016. godini. Izvoz robe je dostigao 17,5 milijardi evra 2019. godine, što je gotovo 46 odsto više nego 2015. godine. Izvoz IKT usluga u 2019. godini bio je skoro dva puta veći nego u 2016. godini i iznosio je 1,42 milijarde evra. Suficit u 2019. godini u razmeni IKT usluga najveći je u razmeni bilo koje robe ili usluge iz Srbije.

U nekim oblastima, Srbija je samo u ove prethodne tri godine otišla dalje i menjala se brže nego mnoge zemlje Evrope. Od 2017. godine, Informatika je obavezan predmet u osnovnim školama od 5. razreda, kada učenici počinju da uče blokovsko programiranje, dok od 6. razreda uče i tekstualno programiranje, da bi se u 8. razredu već susreli sa elementima nauke o podacima.

Od ove školske godine za prvake smo uveli predmet Digitalni svet kroz koji od malih nogu uče da shvataju svet u kome žive i da budu spremniji, svestraniji i sa više samopouzdanja nego njihovi vršnjaci u drugim delovima Evrope i sveta. U srednjim školama skoro dva odsto učenika ide u specijalizovana IT odeljenja.

Obezbedili smo pristup internetu u svim osnovnim školama i uložili smo dodatnih 10 miliona evra u pristup brzom internetu za 1.000 škola. Danas imamo 10.000 digitalnih učionica, a kompletna digitalizacija škola mora da se završi do 2022. godine.

Zato i sada kažem da će i ovo biti vlada političkog i ekonomskog kontinuiteta i da ćemo, u skladu sa našim potrebama, izazovima sa kojima se suočavamo i rezultatima koje imamo, otvoriti nove teme koje će dalje doprineti snazi naše zemlje i kvalitetu života u njoj.

Moramo da gradimo dalje.

Svako od ministara će, naravno, u svom resoru imati svoje prioritete, kao Vlada ćemo imati neke osnovne pravce delovanja o kojima ću danas pričati, a o kojima detaljnije možete da se informišete u predloženom Programu Vlade Republike Srbije koji je pred vama, ali ova vlada imaće šest ciljeva o kojima ćemo posebno voditi računa.

To su: (1) borba protiv COVID-19 i jačanje našeg zdravstva, (2) očuvanje vitalnih interesa srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, (3) borba protiv organizovanog kriminala i sveobuhvatni rat protiv mafije, (4) očuvanje nezavisnosti i samostalnog odlučivanja Srbije, (5) vladavina prava i ubrzanje reformi na našem evropskom putu i (6) dalje ekonomsko jačanje Srbije.

Prvi prioritet pred ovom vladom jeste zaštita zdravlja ljudi i podrška zdravstvenom sistemu u borbi protiv koronavirusa. Pred nama su teški dani i teška zima i još jedna teška godina u kojoj ćemo morati da nastavimo ovu borbu.

Očekujemo da će svet tek 2022. godine moći da se vrati u nekakvu normalnost, a da će se u ekonomskom smislu svet od ove krize oporaviti tek 2029. godine, s tim što će tada odnos snaga u svetu verovatno biti mnogo drugačiji. U svemu tome, Srbija mora da nastavi da napreduje i da to čini još brže.

Zato pozivam ne samo da obnovimo, već da nastavimo hrabrije i odvažnije da gradimo naše društvo, ekonomiju i institucije kako bismo prevazišli izazove koje nam je nametnula pandemija COVID-19 i kako bismo okupili društvo u celini za bolju budućnost Srbije.

U prethodnom periodu, ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu bila su izuzetno značajna. Od 2016. godine, obnovljeno je približno 80 objekata primarne zdravstvene zaštite (domova zdravlja i ambulanti). U toku su radovi na šest velikih domova zdravlja, a pokrenute su i nabavke za dodatne objekte.

Ulažemo više od 200 miliona evra u obnovu i izgradnju 20 opštih bolnica i zdravstvenih centara širom Srbije i više od 300 miliona evra u izgradnju i obnovu klinika i specijalizovanih bolnica. U toku su radovi na KC Srbije, gde će prva faza biti gotova krajem 2021. godine.

Uskoro očekujemo početak radova na kompletnoj rekonstrukciji i izgradnji KC Vojvodine (investicija oko 34 miliona evra) i objavu tendera za KC Kragujevac (30 miliona evra).

Ovoj vladi će biti apsolutni prioritet da završi započete projekte zdravstvene infrastrukture i započne nove, a pre svega izgradnju nove Univerzitetske dečje klinike, Tiršova 2.

Ispravnost ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu pokazala se kada se čitav svet suočio sa pandemijom koronavirusa protiv koje se Srbija bori uspešnije nego mnogo bogatije i razvijenije zemlje sveta. Zahvaljujući novim i rekonstruisanim objektima uspeli smo da primimo i lečimo sve pacijente u Srbiji, a kako bismo se nadalje uspešno borili, prioritet je da, u saradnji sa Vojskom Srbije, do kraja godine završimo dve potpuno nove kovid bolnice – u Beogradu i Kruševcu.

Zahvaljujući fiskalnoj stabilnosti i ekonomskoj snazi, mogli smo da obezbedimo novac za ogromne vanredne troškove – lečenja, aparate, testove, zaštitnu opremu tokom kovid krize i uz to da povećamo plate zdravstvenim radnicima 10 odsto. Zdravstveni sistem Srbije je pokazao spremnost, profesionalnost i otpornost na koju svi mi treba da budemo ponosni.

Naši zdravstveni radnici se tokom čitave godine bore požrtvovano, bez predaha i pauze i na ovome im danas zahvaljujem – njima i njihovim porodicama. Nastavićemo da radimo na stalnom povećanju plata u zdravstvu, kao i u njihovu edukaciju, opremu na kojoj rade i uslove u kojima rade.

Do 2013. godine, plate u zdravstvu su bile sramno male – plata doktora specijaliste iznosila je 67.540 dinara, dok je plata medicinske sestre iznosila svega 32.454 dinara. Do 2020. godine, uspeli smo da plate doktora specijalista povećamo 57 odsto, a plate medicinskih sestara 67 odsto. I ovo je daleko od dobrog i dovoljnog, ali je mnogo bolje nego što je bilo.

Da bi naše zdravstvo bilo još efikasnije u mandatu ove vlade moramo da otvorimo novu temu – digitalizaciju zdravstva. Moramo da obezbedimo svim građanima Srbije jedinstveni elektronski zdravstveni karton u kome će biti podaci iz svih zdravstvenih ustanova, dostupni građanima u svakom trenutku, a njihovim lekarima kad god su im potrebni.

Na ovaj način, građani će zaista biti postavljeni u centar zdravstvenog sistema. Povezan zdravstveni sistem će biti mnogo transparentniji, efikasniji i kvalitetniji, uz značajne uštede za državni budžet koje će onda moći da se usmere na zdravstvenu infrastrukturu i plate.

Oblast zdravstva i biomedicinskih nauka vidimo i kao značajnu priliku za razvoj naše ekonomije i naše političko pozicioniranje. Procena Svetskog ekonomskog foruma je da će svet 2040. godine trošiti 25 hiljada milijardi dolara godišnje na zdravstvo. Kao i u drugim oblastima gde tehnologija izaziva pravu revoluciju, novi ”igrači” imaju šansu za rast koju ne bi imali da ovih promena nema. Mi želimo da što više njih bude iz Srbije i u Srbiji.

Pored zdravstvenih, ova vlada će imate ogromne političke izazove i ovde pre svega mislim na naše odnose sa Prištinom, nastavak dijaloga o normalizaciji i probleme u uspostavljanju Zajednice srpskih opština od koje, da budem sasvim jasna, mi nećemo odustati. Mi držimo našu reč; mi stojimo iza našeg potpisa, i to očekujemo i od drugih kako bi u dobroj veri nastavili dalje razgovore.

Nova vlada će nastaviti da vodi politiku zaštite vitalnih nacionalnih interesa, mira i saradnje kada je Kosovo i Metohija u pitanju, sa ciljem zaštite našeg naroda, kulturne i verske baštine na Kosovu i Metohiji, ali i mira i stabilnosti u čitavom regionu. Prioriteti će biti nastavak vođenja pregovora sa Privremenim institucijama samouprave u Prištini, unapređenje ekonomskog razvoja i uslova života srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji i podrška povratku interno raseljenih lica.

Na ovom važnom pitanju, koje je možda i najveći izazov za dugoročno održivu bezbednost i stabilnost čitavog regiona, Vlada Srbije će sve svoje aktivnosti i poteze do detalja koordinirati sa predsednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem i predstavnicima srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, jer je nacionalno i političko jedinstvo po ovom pitanju naš apsolutni prioritet.

Pored ova dva ozbiljna izazova, pred nama je ozbiljna i teška borba protiv organizovanog kriminala – mafije, koja je pomislila da je jača od države i da može da upravlja ovom državom.

Naš posao je da pokažemo da je država uvek jača, da sa institucijama nema igranja, da se nikakve veze između predstavnika institucija i kriminalaca neće tolerisati i da od njih niko neće biti zaštićen.

U ovoj borbi, i sada se prevashodno obraćam našim bezbednosnim službama, moramo se posebno baviti bezbednošću predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, koji je objavio i pokrenuo rat protiv ove mafije. Svedočimo svaki dan najmonstruoznijim i najbezobzirnijim napadima na njega i njegovu porodicu samo i isključivo sa jednim ciljem: da ga dehumanizuju i kriminalizuju do te mere da svaki napad na njega – verbalni ili fizički – postane očekivan i razumljiv.

Finansijska moć onih koji ovo rade je ogromna. Naša energija da se ovome suprotstavimo mora biti veća. Ovo ću i lično shvatiti kao jedan od svojih zadataka i boriću se za istinu, svakodnevno i neumorno, protiv svih laži koje plasiraju protiv predsednika Republike i njegove porodice.

Za pobedu nad organizovanim kriminalom biće potrebno učešće svih grana vlasti, a pre svega pravosuđa. Pružićemo punu zaštitu svima koji su uključeni u borbu protiv organizovanog kriminala, svaki policijski i finansijski inspektor, tužilac, sudija, novinar ili državni funkcioner koji bude na meti kriminalnih bandi biće pod zaštitom. Svaki građanin koji pomaže u borbi protiv kriminala biće zaštićen.

Dve su ključne tačke na kojima ćemo zadati odlučujući udarac organizovanom kriminalu: presecanje njihovih izvora finansiranja i razbijanje njihove mreže uticaja u državnim organima, politici i medijima.

Znamo da ova borba neće biti laka ni jednostavna i u njoj očekujemo podršku svih građana Srbije, ali i apsolutnu podršku zakonodavne i sudske grane vlasti. Ovo je borba za našu zemlju i za budućnost naše dece. Nemam dilemu, u borbi između države i mafije, država će izaći kao pobednik i garantujem da ćemo umeti da zaštitimo volju naših građana i čoveka kome su oni direktno i lično dali poverenje da vodi Srbiju u nove pobede.

I, generalno, ova vlada mora da radi još više, sa još većom energijom i većom predanošću, jer iako nismo ona zemlja kakva je Srbija bila do pre šest ili sedam godina, ni sa ovim rezultatima nisu svi ljudi u Srbiji osetili dovoljno i konkretno poboljšanje kvaliteta života (u smislu koliko novca imaju u svojim novčanicima, šta sebi i svojoj deci mogu da priušte za taj novac, da li imaju asfaltiran put do kuće, da li njihova deca i unuci imaju internet u svom selu, da li mogu lako do dođu do lekara i dobiju adekvatnu negu).

U smislu najkonkretnijih projekata, kao odgovorni političari, u saradnji sa predsednikom Republike Srbije, napravili smo program „Srbija 2025“. To je program konkretnih oblasti i lista konkretnih projekata vrednih približno 14 milijardi evra na kojima će Vlada raditi kako bismo do kraja 2025. godine stigli do zacrtanog cilja: 900 evra prosečne plate u Srbiji i između 430 i 440 evra prosečne penzije. To su projekti koji će u svakom smislu značiti mnogo bolji kvalitet života za sve naše građane.

Kada govorimo o putnoj infrastrukturi, za svega nekoliko godina uspeli smo da izgradimo 320 kilometara novih auto-puteva, što je više nego u prethodne četiri decenije. Završili smo Koridor 10 i 120 kilometara auto-puta na Koridoru 11 (auto-put „Miloš Veliki“). Danas se od Beograda do Čačka stiže za 1,5 sat, neuporedivo bezbednije i sugurnije.

Započeli smo izgradnju još 290 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica: nastavili izgradnju auto-puta „Miloš Veliki“ do Požege, započeli izgradnju Moravskog koridora od Pojata do Preljine. Gradimo deonicu Ruma–Šabac–Loznica i auto-put od Beograda ka Sarajevu (deonica Kuzmin–Sremska Rača).

Valjevo povezujemo sa auto-putem „Miloš Veliki“ (deonicom Iverak–Lajkovac). Uskoro završavamo i poslednju deonicu na brzoj saobraćajnici Kragujevac–Batočina, a radovi su u toku i na obilaznici oko Beograda, od Ostružnice do Bubanj potoka.

Kada govorimo o železničkoj infrastrukturi, započeli smo radove na brzoj pruzi Beograd–Novi Sad i već krajem sledeće godine naši građani će putovati između ova dva grada za 25 minuta.

Sledeće godine počinjemo sa izgradnjom „Fruškogorskog koridora“, metroa u Beogradu i „Auto-puta mira“ (deonica Niš–Pločnik, izuzetno važno za Prokuplje i Kuršumliju). Nastavljamo pripremu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju auto-puta Beograd–Zrenjanin–Novi Sad (tzv. „Vojvođansko P“), i brze saobraćajnice Sombor–Kula–Vrbas–Bečej–Kikinda, kojima ćemo povezati sve delove severa zemlje.

Izdvajamo sredstva za izgradnju severne obilaznice oko Kragujevca, obilaznice oko Loznice i obilaznice oko Novog Sada sa novim mostom preko Dunava, a do 2023. godine treba da započnu radovi na auto-putu „Vožd Karađorđe“ i izgradnja južnog kraka auto-puta Beograd–Sarajevo (deonica Požega–Užice–Kotroman). Nastavak izgradnje autoputa na Koridoru 11 „Miloš Veliki“ od Požege do Boljara ostaje jedan od prioriteta.

Nastavljamo i sa modernizacijom i rekonstrukcijom železničke mreže. Sledeće godine počinjemo sa radovima na deonici brze pruge Novi Sad–Subotica i sa modernizacijom pruge Niš–Dimitrovgrad, a istovremeno radimo na pripremi projektno-tehničke dokumentacije za modernizaciju pruge od Beograda do Niša i od Niša do Preševa.

Nakon završetka pripreme dokumentacije čija je izrada u toku, započećemo sa radovima na rekonstrukciji barske pruge, čime će glavni železnički pravci na Koridorima 10 i 11 u potpunosti biti pokriveni. Ubrzo će biti gotova i tehnička dokumentacija za izgradnju savremenog dispečerskog centra iz koga će se upravljati celokupnim železničkim saobraćajem u Srbiji. Završetak očekujemo 2023. godine.

Ne zaboravljamo istok Srbije. Pored izgradnje auto-puta „Vožd Karađorđe“, radićemo i na izgradnji brze saobraćajnice do Golupca, od Koridora 10 preko Požarevca i Velikog Gradišta. Sve ove investicije biće propraćene gasifikacijom ove regije i formiranjem zone specijalizovane za hemijsku industriju u Prahovu.

Radovi na proširenju kapaciteta Luke Prahovo će započeti sledeće godine i na ovaj način, uz postojeće investicije, istočni deo zemlje postaje neuporedivo konkurentniji za privlačenje stranih i domaćih investitora.

Nastavićemo da ulažemo u razvoj vodnog saobraćaja, a aerodrom Morava ćemo proširiti sa još jednom dodatnom pistom.

Program „Srbija 2025“ predviđa i ulaganja u poljoprivredu, turizam, digitalizaciju i obrazovanje, sportsku infrastrukturu, kulturu, zdravstvo, brigu o mladima i populacionu politiku. On će nam biti zvezda vodilja u našem radu na konkretnim projektima kako bi se, u svakom smislu, dalje unapređivao kvalitet života svih građana Republike Srbije.

Pored ovih konkretnih projekata, moramo da nastavimo da menjamo stvari u našoj zemlji kako bismo nastavili dalje ekonomsko jačanje Srbije. Moramo da povećamo ukupnu produktivnost naših firmi koja je trenutno relativno niska u poređenju sa prosekom u EU. Produktivnost firmi u Srbije raste za 1,1 odsto godišnje, a da bi se povećao rast BDP-a za jedan procentni poen, trenutni rast produktivnosti trebalo bi da se udvostruči.

Prethodna vlada je pri kraju mandata usvojila tri strategije koje nam trasiraju pravac za dalji rad: Strategiju industrijske politike do 2030, Strategiju pametne specijalizacije do 2027. i Strategiju razvoja veštačke inteligencije do 2025. godine.

Sve identifikuju slične probleme i predlažu aktivnosti koje bi adresirale te probleme, a to su osnaživanje ljudskih kapaciteta, inovacije u cilju stvaranja dodate vrednosti i podizanja produktivnosti i stimulacija preduzetništva i startap ekosistema.

U smislu osnaživanja ljudskih kapaciteta, jedan od ključnih prioriteta Vlade Srbije ostaće obrazovanje. Od aprila sledeće godine, Srbija će po prvi put imati jedinstveni informacioni sistem prosvete. Po prvi put ćemo imati jasan pregled našeg celokupnog obrazovnog sistema koji će nam omogućiti da donosimo informisane odluke o strateškim ulaganjima kako bismo adekvatno odgovorili na potrebe našeg društva i ekonomije. Tačno ćemo znati koliko smo kao država uložili novca u formalno obrazovanje svakog našeg građanina i kako da poboljšamo efekte tih ulaganja.

U narednom periodu dodatno ćemo podržati razvoj predškolskog vaspitanja povećanim ulaganjima u vrtiće, opremanjem predškolskih ustanova i podrškom stručnom kadru, a pred nama su važni zadaci – da uvedemo dualno obrazovanje na visokoškolskim ustanovama i završimo novu strategiju obrazovanja.

Ogroman potencijal je u našoj dijaspori. U prethodnom mandatu smo pojednostavili postupak priznavanja inostranih diploma, izmenili Uredbu o carinskim povlasticama kako bi ljudi iz dijaspore mogli da se vrate u Srbiju ne plaćajući carine na sopstvenu imovinu, uveli poreski podsticaj za zapošljavanje povratnika i pokrenuli „Tačku povratka“ koja pruža informacije našoj dijaspori na koje sve načine može biti uključena u srpsko društvo.

Već sada „Tačka povratka“ radi na proširenju svog programa kako bi u budućnosti bila ne samo partner dijaspori prilikom povratka, već partner u pronalasku zaposlenja, poslovnih, investicionih i drugih prilika u Srbiji.

Moramo takođe da nastavimo da jačamo naše inovacione kapacitete kako bismo nastavili tranziciju ka ekonomiji zasnovanoj na inovacijama i znanju, proizvodnji i aktivnostima sa većom dodatom vrednošću, i time povećali našu opštu konkurentnost.

Tokom mandata prethodne vlade, izgradili smo važnu inovacionu infrastrukturu. Danas Srbija ima četiri NTP-a – u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Čačku, a Fakultet tehničkih nauka iz Novog Sada potpuno novu zgradu kako bi povećali svoje kapacitete. Uskoro završavamo još jednu zgradu Elektronskog fakulteta u Nišu, a tokom sledeće godine i dodatnu zgradu Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu.

U mandatu ove vlade moramo da započnemo izgradnju Biosens instituta u Novom Sadu, dodatnu zgradu Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, završimo izgradnju Istraživačko-razvojnog instituta u Kragujevcu i pružimo podršku privatnim inicijativama za otvaranje istraživačkih centara u Srbiji.

Izuzetno je važno da radimo na unapređenju telekomunikacione infrastrukture u Srbiji. Moramo graditi „digitalne puteve“, odnosno obezbeđivati da svako selo i svako domaćinstvo u Srbiji ima brz i kvalitetan internet. Jedino tako ćemo omogućiti svima jednake šanse za razvoj, obrazovanje i naučnu delatnost. Naša vizija je da 2025. godine više ne postoji domaćinstvo u Srbiji koje nije pokriveno širokopojasnim internetom.

Moramo nastaviti da jačamo našu konkurentnost u oblasti intelektualne svojine i patenata. Usvojili smo čitav paket izmena i dopuna zakona koji se odnose na intelektualnu svojinu i poreske podsticaje za istraživanje i razvoj i inovativna startap preduzeća. Sada moramo dalje da promovišemo ova unapređenja kako bismo stimulisali otvaranje novih istraživačkih i razvojnih centara u Srbiji – kojih imamo sve više.

Takođe je neophodno da ispratimo kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem, registruju patente i bave se inovacijama i analiziramo kakva je dodatna podrška potrebna za njihov dalji razvoj.

Kako bismo stimulisali preduzetništvo, 2018. godine smo uveli posebne olakšice za mlade ljude koji su u prethodnih 12 meseci završili školu ukoliko žele da osnuju svoju firmu, kao i za starije koji su duže od šest meseci registrovani na NSZ. Zahvaljujući ovim olakšicama, do sada je registrovano više od 1.100 privrednih subjekata, među kojima preko 1.000 preduzetnika.

Međutim, prema Globalnom indeksu konkurentnosti, Srbija je izuzetno loše rangirana u domenu stava prema preduzetničkom riziku, to jest spremnosti da se rizikuje i započne sopstveni biznis.

U ovom segmentu, zauzimamo 107. mesto od 141 države. Nama je neophodno unapređenje i podrška razvoju preduzetničkog duha. U narednom periodu, planirane su izmene i dopune Zakona o mladima i revizija Nacionalne strategije za mlade, a jedan od prioriteta u radu biće unapređenje omladinskog preduzetništva.

Tokom mandata prethodne vlade, država je po prvi put počela sistemski da podržava razvoj startap kompanija. Urađeno je mnogo stvari – od stalnog uvećavanja budžeta Fonda za inovacionu delatnost, preko olakšanog finansiranja početka poslovanja kroz trogodišnje oslobađanje startapa od poreza i doprinosa na zarade osnivača, do poreskog kredita od 30 odsto za kompanije koje ulažu u startapove, i omogućavanja učešća zaposlenih u kapitalu putem prava na sopstveni udeo.

Stvoren je i pravni osnov za poslovanje alternativnih investicionih fondova u Srbiji. Nastavićemo da radimo na ovome, a naš cilj je da 2025. godine naš startap ekosistem ima rast od 20 odsto godišnje i da sa oko 300 startap kompanija dođemo na više od 700.

Jedna od stvari koje nas muče kao Vladu – moramo da nađemo način da efikasnije povežemo našu nauku sa našom privredom i tako podignemo produktivnost i konkurentnost.

Mi smo budžete za nauku i istraživanje značajno uvećali u prethodnom mandatu, i formirali smo nove institucije, kao što je Fond za nauku. Ipak, ulaganja u istraživanje i razvoj su u Srbiji dosta niža od onih u zemljama EU i od standarda predviđenog Lisabonskom konvencijom.

Najveći problem je to što je učešće privatnog sektora u ulaganjima u istraživanje i razvoj veoma nisko.

Uveli smo nove oblike fiskalnih olakšica za investiranje u istraživanje i razvoj za privredna društva, ali na ovome još moramo da radimo. Pored ovoga, Fond za nauku mora tokom 2021. godine podstaći bližu saradnju između srpske industrije i srpske nauke jer je u ovom trenutku doprinos naučno-istraživačke zajednice srpskoj industriji minimalan, što je neodrživo ukoliko želimo jaku, konkurentnu privredu.

Koji su još sektori koji su nam važni za rast?

Poljoprivreda.

Važnost poljoprivrede i samoodrživosti više nego ikada se pokazala tokom kovid krize kada je Srbija bila jedna od retkih zemalja na svetu koja ni u jednom trenutku nije imala nestašice hrane i osnovnih životnih namirnica. Upravo suprotno – uprkos krizi, bili smo u prilici da izvozimo naše sirovine i proizvode.

Tokom mandata prethodne vlade, ulaganja u poljoprivredu su bila sistemska i strateška, usmerena na to da naša poljoprivreda postane otpornija na klimatske promene, efikasnija, produktivnija i održivija. Uložili smo i ulažemo u sisteme za navodnjavanje, elektrifikaciju polja, automatsku protivgradnu zaštitu, subvencije za obnovu mehanizacije i kupovinu nove opreme, krenuli smo da stimulišemo unapređenje kvaliteta sadnog materijala i procesa proizvodnje.

Finansirali smo i izgradili 14 sistema za navodnjavanje, a započeli smo dodatnih 18, kojima će se obezbediti uslovi za navodnjavanje dodatnih 57.000 ha poljoprivrednog zemljišta, kao i projekta izgradnje hidromelioracionih sistema.

Postavili smo prve automatizovane sisteme protivgradne zaštite u Srbiji i to u radarskom centru Valjevo, koji je u prethodnom periodu bio najugroženija oblast. Krenuli smo sa opremanjem RC Fruška gora, RC Bajša i Samoš, RC Užice i Bukulja. Dogovorena je i linija odbrane od grada kojom će se naše obradive površine braniti iz Republike Srpske.

Uspešno smo realizovali projekat elektrifikacije polja za navodnjavanje na teritoriji Leskovca, Žitorađe i Varvarina. U narednom periodu moramo završiti elektrifikaciju polja na površini od 10.000 ha na teritoriji Mačve i započeti nove projekte.

Moramo takođe posebnu pažnju usmeriti na ubrzanje procesa odobravanja i ugovaranja podrške i realizaciju planiranih investicija iz IPARD fonda EU.

Ali možda i najvažniji novi zadatak za nas jeste da radimo više na odnosu između poljoprivrede i prehrambene industrije. Iz ovog razloga smo u Zakonu o ministarstvima predložili da prehrambena industrija iz sektora privrede pređe u sektor poljoprivrede.

Srbija je trenutno među zemljama koje poljoprivrednoj proizvodnji daju najmanje vrednosti kroz dalji lanac prerade. Kod nas je predominantan izvoz sirovina i proizvoda niskog stepena prerade što predstavlja izgubljenu dodatu vrednost u sektoru prehrambene industrije. Jedna od naših najvećih šansi jeste da u lancu proizvodnje hrane načinimo iskorak ka proizvodima višeg stepena finalizacije i da se, od izvoznika poljoprivrednih proizvoda, transformišemo u izvoznika hrane i gotovih proizvoda.

Tu će nam biti posebno važan sektor vinarstva i vinogradarstva. U najkraćem roku moramo usvojiti Strategiju razvoja vinogradarstva i vinarstva i završiti novi zakon o vinu.

Važna oblast za novu vladu – veštačka inteligencija.

Prema Indeksu spremnosti za VI koji upoređuje 194 države sveta, Srbija je ove godine skočila 12 mesta u odnosu na 2019. godinu i sada smo rangirani kao 46. zemlja od 194 koje se mere.

Prvi smo u regionu Balkana, uključujući i Hrvatsku, a u odnosu na 2019. prestigli smo Grčku, Bugarsku i Rumuniju. Ispred nas su Mađarska i Slovenija. Ovo pokazuje potencijal koji imamo za korišćenje VI za naš ukupni rast i transformaciju.

Primena Strategije je već počela dodelom sredstava Fonda za nauku za 12 projekata iz VI. U toku je i konkurs za razvijanje novih master programa iz VI na fakultetima, a već sledeće godine ćemo imati prvu generaciju studenata iz ove oblasti.

Za razvoj i testiranje rešenja zasnovanih na VI, Vlada će obezbediti platformu i omogućiti dostupnost ove infrastrukture akademskoj zajednici, naučno-tehnološkim parkovima, javnoj upravi i privredi. Osnovaćemo Institut za razvoj VI u saradnji sa naučno-istraživačkim ustanovama, privredom i javnim sektorom. Cilj nam je da pozicioniramo našu zemlju kao lidera regiona u razvoju VI.

Kultura i kreativne industrije.

U narednom mandatu bavićemo se obrazovanjem mladih talenata u umetnosti i kreativnim delatnostima uopšte. Radimo na izgradnji novih zgrada i proširenju kapaciteta umetničkih fakulteta – Fakulteta likovnih umetnosti, Fakulteta primenjenih umetnosti i Fakulteta muzičkih umetnosti. Radićemo i na unapređenju stručnih umetničkih srednjih škola i jačanju umetničkog gimnazijskog obrazovanja.

Nastavićemo sa ulaganjem u očuvanje kulturnog i arheološkog nasleđa i olakšavanje uslova za rad s fokusom na pojedince – samostalne i slobodne umetnike – čiji ćemo status konačno, posle više decenija, rešiti.

Podsticaćemo prenamenu objekata kulturnog i industrijskog nasleđa otvaranjem novih kulturnih centara i kreativnih prostora. Jedan od takvih primera biće preuređenje Ložionice u Savskoj ulici u Beogradu u moderan kreativni prostor sa izložbenim i scenskim kapacitetima kakvih nemamo dovoljno.

Moramo da do kraja podržimo i sa Novim Sadom uspešno realizujemo „Novi Sad – Evropska prestonica kulture“ 2022. godine, a onda i da, po ugledu na taj program, pokrenemo domaći projekat Nacionalne prestonice stvaralaštva kroz koji ćemo decentralizovati kulturu i ojačati institucije kulture na lokalu.

Moramo da završimo Narodno pozorište u Subotici i pokrenemo čitav niz novih projekata, a pre svega izgradnju nove zgrade filharmonije. Ponosna sam na činjenicu da smo prva vlada koja je od međunarodnih finansijskih institucija, u ovom slučaju Razvojne banke Saveta Evrope, dogovorila kredit u visini od 20 miliona evra za unapređenje infrastrukturnih projekata u oblasti kulture.

Turizam.

U prethodne četiri godine turizam je pokazao da ima značajan potencijal da doprinese dinamičnom rastu i razvoju Srbije. Nažalost, ova godina je bila pogubna po sektor turizma u čitavom svetu, ali nam je pokazala snažan potencijal domaće turističke ponude koju su u ogromnoj meri koristili naši građani poslednjih meseci.

Tokom mandata prethodne vlade razvili smo sistem eTurista koji predstavlja evidenciju svih kapaciteta i njihove popunjenosti, te ćemo moći na efikasniji način da pratimo statistiku u turizmu i imamo uvid u realni doprinos ovog sektora našoj privredi.

Uvođenjem podsticaja za privatne investicije u smeštajne kapacitete u banjskim mestima, omogućili smo brz razvoj naših banja, kao što su Vrnjačka Banja i Vrdnik. U tom pravcu ćemo svakako i nastaviti.

Konačno, sistem „vaučera za odmor u Srbiji“, zaživeo 2015. godine, stimulisao je razvoj domaćeg turizma i povećanje broja domaćih turista po prosečnoj godišnjoj stopi rasta od 7,8 odsto. Nastavićemo i sa ovom inicijativom kako bismo podstakli ljude da upoznaju lepote svoje zemlje i pomogli našoj turističkoj ponudi.

Zahvaljujući svemu učinjenom od 2014. godine, Republika Srbija je danas, bez sumnje, došla u fazu razvoja kada neophodno moramo da se okrenemo temi životne sredine i ekološke održivosti našeg razvoja. U vreme kada je nezaposlenost niska, ekonomski prospekti dobri, a plate, iako još uvek niske, ipak u kontinuiranom porastu, kvalitet životne sredine postaje jedno od gorućih pitanja kada se govori o opštem kvalitetu života građana.

U tom smislu, povećanje standarda zaštite životne sredine (pre svega kada govorimo o otpadnim vodama i čvrstom otpadu) i zaštita zdravlja građana (i pre svega u smislu poboljšanja kvaliteta vazduha) nalaziće se među ključnim prioritima Vlade.

Prečišćavanje otpadnih voda predstavlja jedan od najvećih zadataka sa kojima se naša generacija suočava. Za vreme Jugoslavije, u doba naše najvećeg infrastrukturnog razvoja, procenjuje se da je izgrađeno 44 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Mi treba da izgradimo 320 u narednih 15 godina. Od procenjenih 10 milijardi evra investicija u zaštitu životne sredine, polovina je u postrojenja za tretman otpadnih voda.

Upravljanje otpadom predstavlja drugi najznačajniji prioritet u ovoj oblasti. Neprihvatljivo je da imamo preko 3.500 smetlišta i nesanitarnih deponija koje zagađuju podzemne vode i zemljište. Rešavanje ovog pitanja biće jedan od prioriteta našeg rada.

U pogledu kvaliteta vazduha, pored proširenja mreže za monitoring kvaliteta vazduha, moraćemo da napravimo novi strateški i pravni okvir, kao i da uložimo u osavremenjivanje sistema grejanja, putem zamene kotlova i prelaska na alternativna goriva, stimulacijama domaćinstvima da se priključe na sisteme daljinskog grejanja, i smanjenjem zagađenja iz saobraćaja.

Što se tiče energetskog sektora, realizacija planiranih investicija u energetskoj infrastrutkturi, podizanje kvaliteta vazduha i smanjenje emisija štetnih gasova i efekta staklene bašte ciljevi su od posebnog značaja za našu državu. Nastavićemo sa modernizacijom elektroenergetske infrastrukture; završićemo izgradnju magistralnog gasovoda od granice sa Bugarskom do granice sa Mađarskom (tzv. „Turski tok“); započećemo izgradnju gasne interkonekcije između Srbije i Bugarske; i radićemo na proširenju kapaciteta podzemnog skladišta gasa u Banatskom Dvoru.

Kao deo „zelene agende“ trudićemo se da kontinuirano povećavamo udeo obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne i toplotne energije, kao i da povećavamo i stimulišemo energetsku efikasnost u Srbiji, vodeći svakako računa o ceni energije za krajnje korisnike.

Takođe, uložićemo još veće napore u sprovođenju projekata i mera zaštite životne sredine u energetskim kapacitetima. Započeli smo izgradnju postrojenja za odsumporavanje gasova u termoelektrani Nikola Tesla A, i nastavićemo sa realizacijom drugih sličnih projekata kako bismo čitav energetski sistem učinili ekološki održivim.

Sektor rudarstva će ostati važan element privrednog razvoja Srbije. Poseban fokus biće na realizaciji projekta „Jadar“ koji predstavlja veliku priliku za našu zemlju imajući u vidu da se u Loznici nalazi ležište novootkrivenog minerala litijum-borata, „jadarita“.

Ovaj projekat ima potencijal da pozicionira Srbiju kao značajnog snabdevača svetskog tržišta za proizvodnju litijumskih baterija za električna vozila i skladištenje energije. Naš cilj je da, uz partnere iz "Rio Tinta", formiramo strateško partnerstvo sa trećom kompanijom koja bi započela proizvodnju hibridnih i električnih automobila i/ili kompanijom koja će pokrenuti proizvodnju električnih baterija u Srbiji. Ovo bi nam omogućilo da dalje unapredimo i podignemo našu ekonomiju i da zauzmemo lidersku poziciju u regionu s aspekta tehnologija nisko-ugljeničnog razvoja.

Za sve ovo, potrebna nam je efikasna i odgovorna državna uprava.

Uspešnu transformaciju javne uprave u efikasan servis građana započeli smo kroz digitalizaciju javne uprave. Ukinuli smo obavezu korišćenja pečata za privredne subjekte, uveli elektronsko čuvanje i arhiviranje dokumenata, izvršili reformu upisa u katastar nepokretnosti, uveli elektronsku razmenu podataka između organa uprave.

Do danas se u okviru javne uprave na ovaj način razmenilo preko 15 miliona podataka – 15 miliona puta građani nisu morali da idu od šaltera do šaltera, već smo mi to uradili za njih.

Naredna vlada završiće i pustiti u rad sistem od ogromnog značaja za Republiku Srbiju – Državni centar za čuvanje podataka (data centar) u Kragujevcu. Podaci naših građana i privrede biće čuvani po najvišim tehničkim i bezbednosnim standardima, a zaključivanjem ugovora sa velikim komercijalnim korisnicima koji budu želeli da svoju opremu i podatke smeste u Data centar, Kragujevac ćemo pretvoriti u regionalni IT centar.

Najozbiljnija reforma koja nas čeka jeste uvođenje platnih razreda. Primena Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru i Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave odložena je zbog kovid krize za 2022. godinu. Ovo moramo da završimo i time omogućimo da svi u javnoj upravi budu plaćeni u odnosu na radno mesto i odgovornost posla jednako, a ne da njihove plate zavise od toga gde, i u kojoj državnoj ustanovi rade.

Moramo brže raditi na reformi javnih preduzeća. Ovo je zahtevan proces u koji smo već ušli uz podršku partnera kao što je Svetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodni monetarni fond (MMF). Ova reforma neće samo pomoći budžetu, već će značajno podići konkurentnost naše privrede.

Imamo važne stvari koje moramo da uradimo u domenu socijalne politike. Prioritetnu reformu predstavlja rad na socijalnim kartama koje će omogućiti da građani koji su u najtežem ekonomskom položaju budu vidljiviji u sistemu kako bi blagovremeno ostvarili prava na potrebnu podršku. Ovo će umnogome unaprediti kontrolu socijalnih davanja i, samim tim, rezultiraće u mnogo boljoj (i mnogo više fer) raspodeli novca.

Drugi prioritet u ovoj oblasti biće proširenje obuhvata reforme sezonskog zapošljavanja. Ovu reformu smo uspešno sproveli za sezonske radnike u poljoprivredi, a sada obuhvat moramo da proširimo i na sektor građevine, turizma i ugostiteljstva i pomoć u kući.

Populacionu politiku sada stavljamo u rang čitavog ministarstva.

U prethodnom periodu smo finansiranjem mera populacione politike postigli značajne rezultate. U poređenju sa regionom, Srbija jedina beleži rast broja živorođenih u 2019. u odnosu na 2018. godinu. U 2019. godini u Srbiji su rođene 424 bebe više u odnosu na 2018, a stopa ukupnog fertiliteta (broj dece po ženi) prvi put posle 15 godina veća je od 1,5.

Jedan od prioritetnih zadataka biće da dodatno izmenimo Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom kako bi se jasnije precizirale određene stvari oko kojih je bilo problema u primeni zakona, kao i da promenimo određene članove zakona na koje su nam ukazale relevantne organizacije civilnog društva kao problematične. Menjaćemo i pravni okvir kako bi se naknade ubuduće direktno isplaćivale trudnicama od strane države, a ne preko poslodavca kako bismo sprečili kašnjenja u isplatama i obezbedili dodatnu sigurnost trudnicama.

Planiramo i rad na rešavanju stambenog pitanja za mlade bračne parove, subvencionisanje vrtića i izdvajanje sredstava za bogatiju mrežu predškolskih ustanova kroz partnerstvo sa poslodavcima koje omogućava usklađivanje rada i roditeljstva.

Važno je da nastavimo strateška ulaganja u sport. Rekordna ulaganja u sport u prethodnom periodu imaju za rezultat rekordne uspehe koje je reprezentativni sport zabeležio u prethodnim godinama. U prethodnih pet godina imamo 265 odsto više osvojenih medalja nego nekada za period od 14 godina. U narednom periodu nastavićemo sa planskim i sistemskim finansiranjem sporta.

Važno mi je da ovo naglasim: vlada koju predlažemo je proevropska.

Naš zadatak je da u narednom periodu ubrzamo proces evropskih integracija.

Promena Ustava Republike Srbije u delu pravosuđa je neophodan korak u daljem osnaživanju vladavine prava i daljem usklađivanju sa evropskim pravnim tekovinama i evropskim standardima. U prethodnom mandatu, Vlada Srbije je, nakon opsežnih javnih konsultacija koje su trajale nešto više od 18 meseci, kao i konsultacija i podrške Venecijanske komisije, Skupštini uputila inicijativu za izmenu Ustava kako bi naše društvo imalo pravosuđe koje je svakako nezavisno od bilo kakvih i svih političkih uticaja, ali i mnogo efikasnije i odgovornije prema građanima. Nastavićemo da podržavamo izmene Ustava u oblasti pravosuđa u cilju pronalaženja najboljih rešenja za naš pravni sistem.

Što se tiče medijskog prostora, usvojena je Medijska strategija za period do 2025. godine. Vlada je ovaj posao uradila u partnerstvu sa medijskim i novinarskim udruženjima, čiji predstavnici su činili polovinu članova Radne grupe za izradu Medijske strategije.

Transparentnost i inkluzivnost celog procesa podržali su partneri iz Misije OEBS u Srbiji, Delegacije EU u Srbiji, Ambasade Kraljevine Norveške i Fondacije Konrad Adenauer. Ista radna grupa nastavila je i rad na Akcionom planu za implementaciju Strategije, koji će biti jedan od prvih dokumenata na dnevnom redu nove vlade.

Mediji i civilno društvo su među najvažnijim partnerima u svim reformskim procesima koji se sprovode i koji nas očekuju u narednom periodu. Upravo zbog toga doneli smo odluku da se u okviru Vlade Republike Srbije formira novi resor – Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, koje će, između ostalog, raditi na unapređenju dijaloga i saradnje sa organizacijama civilnog društva.

Jedan od prvih zadataka ovog ministarstva biće da postavi osnovu za dalji rad na strategiji za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva kao sveobuhvatnog dokumenta kojim ćemo zajedno sa civilnim društvom odrediti pravce naše dalje saradnje.

Vlada Srbije radiće na jačanju demokratskog društva u kojem svi građani uživaju jednaka prava, imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala i ravnopravno učešće u svim aspektima društvenog, kulturnog, političkog i ekonomskog života.

U skladu sa tim, visoko mesto među prioritetima buduće vlade biće inkluzivno društvo – društvo u kome se razlika poštuje i ceni, i u kojem se aktivno bori protiv diskriminacije i predrasuda u politikama i u praksi, društvo koje pruža jednake šanse za sve svoje građane.

Poštovani narodni poslanici,

Na redovnim parlamentarnim izborima održanim 21. juna 2020. godine, lista „Aleksandar Vučić – Za našu decu“ dobila je ogromno poverenje građana Republike Srbije, gotovo bez presedana u savremenoj srpskoj političkoj istoriji. Ovakvo poverenje nosi jednako ogromnu odgovornost za to kako se dalje Srbija razvija, kakav je kvalitet života u njoj i koliko su ljudi u Srbiji srećni, zadovoljni i ispunjeni.

Kroz sve izazove koji su pred nama, Srbiju moramo voditi i štititi kao suštinski slobodnu, nezavisnu i suverenu državu koja je na evropskom putu – i u političkom i u vrednosnom smislu, ali koja čuva svoje prijateljske odnose i sa Ruskom Federacijom, NR Kinom i svim ostalim našim partnerima i gradi sve bolje odnose sa SAD.

Vlada Srbije će nastaviti da vodi politiku aktivnog umrežavanja, predano radeći na aktivnom ubrzavanju evropskih integracija, regionalnoj saradnji, proširivanju veza sa ostalim partnerima širom sveta, kao i jačanja svog prisustva u međunarodnim organizacijama i transnacionalnim forumima.

Kada govorimo o našem regionu, svima treba da bude jasno da samo razvoj dobrosusedstva omogućava održiv razvoj i same Srbije. Rukovodeći se potrebom unapređenja ekonomske saradnje i daljeg ekonomskog uvezivanja u regionu Zapadnog Balkana, radićemo na implementaciji takozvane „Mini šengen“ inicijative usmerene na olakšavanje slobode kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala.

Pored ovoga, Vlada Srbije će svakako nastaviti da, u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim normama, pokazuje poseban interes za status Srba i srpskog jezika u državama regiona i nastaviće da insistira na poštovanju osnovnih prava, jezika, identiteta, verske pripadnosti i kulturnog nasleđa Srba, na isti način na koji se prava drugih naroda i nacionalnih manjina dosledno poštuju u Republici Srbiji.

Srbija je članica svih bitnih međunarodnih ekonomskih i finansijskih organizacija, a u narednom periodu će dalje raditi na članstvu u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), što bi nam mnogo pomoglo u daljem ekonomskom razvoju.

Stavovi i opredeljenja bezbednosne i odbrambene politike, iskazani u najvišim strategijskim dokumentima – Strategiji nacionalne bezbednosti i Strategiji odbrane, koji su usvojeni 2019. godine, predstavljaju osnovu za dalju dogradnju i jačanje sistema nacionalne bezbednosti i sistema odbrane Republike Srbije.

Republika Srbija je opredeljena da, u skladu sa odlukom o vojnoj neutralnosti, jača odbrambene kapacitete i razvija odbrambenu industriju, efikasan i ekonomski održiv sistem odbrane i profesionalnu i efikasnu vojsku.

I, uprkos svima izazovima, a biće ih mnogo, moramo da čuvamo mir. Mir i stabilnost su preduslovi za očuvanje svega što smo stvorili i ostvarenje svih ostalih planova koji će dalje ojačati našu zemlju i kvalitet života u njoj.

Kvalitet života građana Srbije moramo stalno sagledavati iz različitih aspekata. Moramo stalno analizirati i raditi na tome kakvog kvaliteta su nam putevi i da li treba da ih obnavljamo i gradimo nove, koliko su gradovi i opštine u Srbiji međusobno povezani, kako su povezani sa regionom. Kakve su nam škole, kakav je nivo zdravstvene zaštite i koliko brzo obnavljamo i gradimo našu obrazovnu i zdravstvenu infrastrukturu.

Vlada će se truditi da svakodnevno podseća organe uprave na svim nivoima, uključujući i gradonačelnike/ce i predsednike/ce opština da običan čovek mora da bude u centru naše pažnje. Da smo mi tu zbog naših građana i da služimo njima. Da, zato, nikada ne smemo biti previše zauzeti da čujemo njihove potrebe i radimo na njihovom rešavanju – kako sistemski, tako i pojedinačno.

Ova vlada mora da nastavi da od Srbije dalje gradi zemlju pobednika u oblastima u kojima smo kroz istoriju retko pobeđivali – u ekonomiji, stopi nezaposlenosti, tehnologiji, inovacijama, ogromnoj veri u sebe, svoje ljude i svoju budućnost.

Buduća Vlada Srbije, ukoliko dobijemo vašu podršku imaće 21 resor i dva ministra bez portfelja. Ponosna sam na činjenicu da imamo šest potpuno novih ministara i čak 11 žena koje će voditi neke od najkompleksnijih resora u Vladi.

Sa ovog mesta pozivam privredu i sve druge činioce u društvu da prate primer koji danas dajemo – i kao Vlada, ali i vi kao Skupština koja u ovom trenutku ima skoro 40 odsto žena u poslaničkim klupama.

Ove promene u novoj vladi govore o tome da smo pažljivo slušali šta su nam građani poručili na izborima. Razumeli smo da moramo još energičnije da radimo, da su nam potrebna nova znanja i entuzijazam.

Poštovani narodni poslanici, za članove buduće Vlade Republike Srbije predlažem:

Branka Ružića za prvog potpredsednika Vlade i ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Branislava Nedimovića za potpredsednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Prof. dr Zoranu Mihajlović za potpredsednicu Vlade i ministarku rudarstva i energetike

Nebojšu Stefanovića za potpredsednika Vlade i ministra odbrane

Maju Gojković za potpredsednicu Vlade i ministarku kulture i informisanja

Sinišu Malog za ministra finansija

Anđelku Atanasković za ministarku privrede

Irenu Vujović za ministarku za zaštitu životne sredine

Tomislava Momirovića za ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Tatjanu Matić za ministarku trgovine, turizma i telekomunikacija

Maju Popović za ministarku pravde,

Mariju Obradović za ministarku za državnu upravu i lokalnu samoupravu

Gordanu Čomić za ministarku za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog

Aleksandra Vulina za ministra unutrašnjih poslova,

Nikolu Selakovića za ministra spoljnih poslova

Jadranku Joksimović za ministarku za evropske integracije

Dr Zlatibora Lončara za ministra zdravlja

Prof. dr Dariju Kisić Tepavčević za ministarku za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja

Radomira Ratka Dmitrovića za ministra za brigu o porodici i demografiju

Vanju Udovičića za ministra omladine i sporta

Milana Krkobabića za ministra za brigu o selu

Nenada Popovića za ministra bez portfelja

Novicu Tončeva za ministra bez portfelja.

 

Od svih članova Vlade očekujem da svakodnevno budu potpuno posvećeni ostvarivanju ciljeva koje danas zajedno postavljamo.

Nema veće časti od toga da služite svojoj zemlji i svojim građanima i upravo tako očekujem od svih nas da se ponašamo svakoga dana.

Tražim da se borimo, da se ne mirimo sa trenutnim stanjem, nego da uvek pokušavamo da postignemo više. Ne zaboravite da smo odgovorni Narodnoj skupštini i svim građanima Republike Srbije i da su jedino oni ti za koje radimo.

Izazovna vremena su pred nama, ali 2025. godine Srbija mora biti zemlja u kojoj su prosečne plate 900 evra, a prosečne penzije iznad 400 evra; zemlja u kojoj je nezaposlenost na nivou evrozone, zemlja modernog obrazovanja i infrastrukture, dobro povezana, lider u naprednim tehnologijama i digitalizaciji; zemlja perspektive i zemlja pobednik u svakom smislu, a za to svako od nas mora da da sve od sebe svaki dan.

Za naš narod i za našu Srbiju.

 

Živela Srbija“, poručila je Brnabić.

 

https://www.srbija.gov.rs/vest/493567/srbija-suverena-i-nezavisna-drzava-na-evropskom-putu.php

INTERMEX ONLINE
KLIKNITE da se ulogujete!

ISPROBAJTE BESPLATNO!


ARHIVA VESTI

Sankt Peterburg se od 30. oktobra zatvara na sedam dana

KALKULATORI KAMATA
Izračunajte kamatu
VISOKA ŠKOLA ZA PREDUZETNIŠTVO – EKONOMIJA – MENADŽMENT - BEZBEDNOST

ONLINE TEHNIČKA PODRŠKA
INTERMEX NEWSLETTER

Propisi i teme iz oblasti prava - mailing listaUkoliko želite da budete redovno obaveštavani o aktuelnim propisima, temama iz oblasti prava, novim izdanjima i proizvodima Intermexa prijavite se na mailing listu.

Vaša email adresa:

Prijava Odjava  
PROPISI NA ENGLESKOM

Tekstovi važećih zakona
na engleskom jeziku

PRAVNI INFORMATOR

Pročitajte u NOVOM
broju Pravnog informatora

za februar 2024.

SRETENJSKI USTAV

Ustav Knjažestva Srbije (1835) 


ZAŠTITA PRAVA

Odluka Ustavnog suda po ustavnoj žalbi, kao delotvorni pravni lek – stav Evropskog suda za ljudska prava


IZBORI

Rezultati izbora za narodne poslanike


SUDSKA PRAKSA – USTAVNI SUD

 Rehabilitacija i „Ratni profiter“


RADNO

Da li je pravno moguć raskid sporazumnog prestanka radnog odnosa


SUDSKA PRAKSA

Radno pravo


PROSVETA

Unapređene procedure postupanja u kriznim situacijama u obrazovnim institucijama


DRŽAVNI SLUŽBENICI

Centralna kadrovska evidencija


SUDSKA PRAKSA – UPRAVNI SUD

Državni službenici – Radnopravni odnosi


FINANSIJE

Finansijski izveštaj za 2023 – Dostupna aplikacija


MIŠLJENJE MINISTARSTVA

Finansijski sistem – Računovodstvo – Knjiženje dokumenata u računovodstvenoj evidenciji


FINANSIJE

PDV – Rok za podnošenje PPPDV


MIŠLJENJA MINISTARSTVA

PDV


PRIVREDNO

Evidencija obveznika


PRIVREDNO

Prinudna likvidacija


PRIVREDNO

Osnivanje privrednih društava - EXPO BELGRADE 2027


ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE

Registracija pripejd korisnika


IZMENE ZAKONA

Stranci i zapošljavanje stranaca – 1. februar 2024. – Početak primene nekih odredbi


BILI SMO PRISUTNI

Savetovanja na kojima smo učestvovali
kao generalni pokrovitelj ili sponzor
(izaberite godinu)